SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 22. lipnja (Hina) DENVER - Čelnici Skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) su u nacrtu zajedničke izjave sa summita u Denveru zatražili od čelnika zemalja jugoistočne Europe da više učine na zaštiti mira u BiH ili će u suprotnom biti suočeni s uskraćivanjem međunarodne pomoći. U izjavi za koju se očekuje da će biti prihvaćena tijekom drugog dana summita G7, čelnici su izrazili svoje duboko nezadovoljstvo sporošću povratka izbjeglica i provođenja drugih civilnih aspekata mirovnog sporazuma iz Daytona. "Spremni smo i dalje pomagati zemljama u regiji, ali nastavak obaveze nije bezuvjetan", kaže se u nacrtu izjave. Posebice su kritički izdvojene Srbija i Hrvatska, jer, kako se navodi, nisu pokazale "snažniju predanost mirovnom procesu". Glede mirovnih snaga NATO-a koje bi se trebale povući u lipnju 1998. u izjavi stoji da članice G7 "podržavaju misiju stabilizacijskih snaga glede kreiranja sigurnog ozračja do lipnja 1998.". Od vlasti BiH i čelnika bosanskih Srba traži se ubrzanje razvoja demokratskih institucija, uključujući i slobodu tiska. "Pozivamo čelnike Bosne i Hercegovine i Savezne republike Jugoslavije da ispune svoju odgovornost i obaveze glede stvaranja demokratske, stabilne, i sigurne budućnosti za svoje građane", stoji u nacrtu zajedničke izjave. Ponavljajući svoje ustrajno stajalište, u izjavi se napominje da zemlje G7 žele vidjeti ratne zločince na međunarodnom sudu, upozorivši pritom vlade zemalja u regiji da će gospodarska i sva druga pomoć "ovisiti o ispunjenju spomenutih obaveza". DENVER - Čelnici skupine sedam najrazvijenih zemalja svijeta (G7) i Rusije su na summitu u Denveru obznanili svoja stajališta o širokom nizu globalnih problema, od političkih kriznih žarišta preko zaštite okoliša do ljudskog kloniranja. Predsjednici i premijeri osam zemalja, koji su se sastali na 23. redovnom summitu u Denveru, u nacrtu zajedničke izjave pozvali su na obnovu bliskoistočnog mirovnog procesa i pregovora između Izraela, Sirije i Libanona. Čelnici skupine G7 su pozdravili prijelaz vlasti u Hong Kongu koji se 1. srpnja vraća pod kinesku upravu, ali su i pozvali službeni Peking da Hong Kongu osigura stabilnost i napredak, te sačuva njegove temeljne slobode i zaštitu zakona. Sudionici summita su se obvezali da će pomoći DR Kongu u prijelazu prema demokratskom uređenju zemlje nakon svrgavanja s vlasti višegodišnjeg diktatora Mobutu Sese Sekoa. Skupina G7 je također pozvala zemlje ASEAN-a (Udruženje jugoistočnih azijskih zemalja) da izvrše pritisak na vojni režim u Burmi kako bi se u toj zemlji obnovila demokracija. U nacrtu deklaracije skupina G7 poziva sve svjetske čelnike "da se usvoje odgovarajući zakoni i uspostavi bliska međunarodna suradnja kako bi spriječilo ljudsko kloniranje". Među sudionicima summita došlo je do različitih stajališta u pogledu zaštite okoliša. Europske su zemlje željele postići čvrste i precizne ciljeve oko smanjenja emisije karbon dioksida. SAD, koje imaju najveću per capita razinu emisije karbon diokisida na svijetu, nastojale su izbjeći svako stavljanje u čvrste okvire. Čelnici G7 su pozvali i na borbu protiv organiziranog kriminala, te svim svjetskim nacijama uputili poziv na sudjelovanje na UN-ovoj konvenciji o eliminaciji terorizma, koja će se održati 2000. godine. DENVER - Čelnici Skupine G7 na završnom su zasjedanju u subotu pozdravili znakove napretka u svjetskom gospodarstvu, ali su istovremeno izjavili da se još više treba učiniti kako bi se pozitivan trend nastavio i kako bi svi imali koristi. U nacrtu zajedničke izjave postavili su specifične gospodarske ciljeve za svoje zemlje kako bi se globalni napredak nastavio. "Ohrabreni smo mnogim pozitivnim indikatorima naših gospodarskih sustava, ali na njima moramo još puno raditi", stoji u izjavi G7. Među ohrabrujuće znakove spadaju niska inflacija, smanjenje proračunskog deficita i solidan gospodarski rast. No, nezaposlenost je i dalje visoka, posebice među mladim stanovništvom. DENVER - SAD, Rusija i Francuska predstavile su na summitu G7 u Denveru plan za rješenje sukoba u Nagorno Karabahu, žarištu dugog, krvavog sukoba između Armenije i Azerbejdžana. Plan poziva Armeniju da prizna tu enklavu kao dio Azerbejdžana, pozivajući istodobno Azerbejdžan da Karabahu zajamči veću autonomiju, priopćeno je iz redova ruskog izaslanstva na summitu. Prijedlog su podržali predsjednici Bill Clinton, Boris Jeljcin i Jacques Chirac. Sukob je "ozbiljno potkopao gospodarski i socijalni razvitak i prosperitet diljem Kavkaske regije", kaže se u zajedničkoj izjavi trojice predsjednika. "Sam prekid vatre nije dovoljen. Bez napretka prema trajnom rješenju, prekid vatre se može izjaloviti", kaže se u priopćenju i poziva strane i njihove čelnike da na temelju iznesenog prijedloga stupe u pregovore o mirnom rješenju. DENVER - Ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov izjavio je u subotu da će Moskva razmotriti svoje odnose s NATO-om ako se u članstvo Saveza pozovu bivše republike Sovjetskog Saveza. "Ako se NATO stvarno proširi na bivše sovjetske republike, to će nas prisiliti da ponovno sagledamo cjelokupni sustav naših odnosa s NATO-om", izjavio je Primakov na tiskovnoj konferenciji na summitu skupine G7 u Denveru. KAMP MCGOVERN, BiH - Zamjenik američkog ministra obrane John White izjavio je u subotu, prigodom posjeta sjedištu američkog kontigenta SFOR-a, Kampu McGovern kraj Brčkog, da će se mirovne snage NATO-a definitivno povući iz Bosne i Hercegovine u lipnju 1998. "Naša je namjera očigledno bila stvoriti uvjete za mir, dati ljudima priliku da zajedno rade i ostvare sporazum na kojeg su pristali", rekao je White. "Vidimo da je vezano s tim ostvaren određeni napredak, ali naša obveza traje do lipnja 1998. i predsjednik (Clinton) je to jasno dao do znanja", dodao je. Prema njegovim riječima sve zemlje-saveznice će se povući istovremeno s američkim postrojbama. "Došli su s nama i s nama će i otići", zaključio je White. BRČKO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za civilni dio mirovnog sporazuma u BiH Carlos Westendorp u subotu je boravio u posjetu Brčkom, gdje se susreo sa supervizorom Robertom Williamom Farrandom u njegovom brčanskom uredu. "U BiH sam stigao prije dva dana i Brčko sam stavio na vrh prioriteta" rekao je na konferenciji za novinare u Brčkom Westendorp, ističući da će Brčko dati znak ostatku svijeta kojom se brzinom ostvaruje napredak i provodi mirovni sporazum. "Namjeravam nastaviti tamo gdje je stao moj prethodnik Carl Bildt", istaknuo je Westendorp, objašnjavajući da je konferencija u Sintri dala novi poticaj daytonskom mirovnom sporazumu, te da pred međunarodnom zajednicom stoje nova rješenja za bržu implementaciju mirovnog sporazuma. "Od lokalnih vlasti i vlasti entiteta ovisit će zaživljavanje mirovnog sporazuma", kazao je visoki predstavnik. "Daytonski mirovni sporazum na području Brčkog nailazi na najveća iskušenja, jer međunarodnom arbitru koji će nakon godinu dana od rimske odluke kazati kome Brčko pripada, mnogo će značiti podatak koliko su se sve tri strane pridržavale Daytonskog sporazuma i odredaba arbitražne odluke", istaknuo je visoki predstavnik Carlos Westendorp. On smatra kako će uskoro biti otklonjene smetnje za održavanje donatorske konferencije i neki su koraci, kazao je on, već učinjeni prethodnih dana. Užurbano se radi na održavanju konferencije koja mora osigurati milijardu i 400 milijuna dolara za gospodarski razvoj BiH. Tijekom subotnjeg boravka u Brčkom, on je obišao gradske registracijske centre na kojima već četvrti dan teče ponovljena registracija birača. NEW YORK (UN) - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan zatražio je od Vijeća sigurnosti da u Republiku Kongo uputi višenacionalne snage kako bi se spriječilo ponovno izbijanje oružanih sukoba. Zahtjev je upućen nakon što je predsjednik Gabona Omar Bongo upozorio da je trenutačni prekid vatre "osobito krhak", te da bi se borbe mogle ponovo rasplamsati krajem tjedna nakon isteka dogovorenog primirja. U pismu Vijeću sigurnosti Annan je predložio slanje najmanje 1.600 vojnika te dodatni broj vojnih promatrača koji bi osiguravali zračnu luku u Brazzavillu. Vojnike bi poslale afričke zemlje uz odobrenje Vijeća sigurnosti, ili bi ih poslali Ujedinjeni narodi koristeći uglavnom afričke postrojbe, objasnio je Annan. JERUZALEM - Ministar u vladi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua podnio je u subotu ostavku na svoj položaj koordinatora između vlade i parlamenta, što je protumačeno kao nova naznaka nezadovoljstva Netanyahuom unutar redova njegove vlastite stranke Likud. Ministar prometa i veza Limor Livnat zadržao je svoje mjesto u vladi, ali u idući utorak, na ključnom glasovanju o povjerenju vladi, neće braniti njezinu politiku. "Teško mi je ispunjavati moje dužnosti ministra za koordinaciju, jer nisam partner u postupcima donošenje odluka", naveo je u posebnoj izjavi Livnat. PRAG - Češki predsjednik Vaclav Havel pozvao je u subotu čelnike NATO-a da izlože precizan raspored proširenja Saveza nakon što prvi val istočnoeuropskih zemalja bude pozvan u članstvo na summitu NATO-a sljedećeg mjeseca u Madridu. Na svečanoj večeri priređenoj za ministre, diplomate i visoke vojne dužnosnike, sudionike praške konferencije o budućnosti NATO-a, Havel je rekao da bi zemlje koje ne uspiju postati članicama NATO-a u prvom krugu morale znati što slijedi dalje. "Mislim da bi bilo odlično kada bi se na summitu NATO-a u Madridu izložila neka logična objašnjenja. Na osnovu čega su neke zemlje primljene ranije od drugih, te da li će i kada će te druge zemlje biti pozvane u Savez", rekao je Havel. MADRID - Španjolska oporbena Socijalistička stranka izabrala je u subotu Joaquina Almuniu za svojeg novog čelnika koji će na položaju zamjeniti bivšeg premijera Felipe Gonzaleza. Odluka je donesena dan nakon što je Felipe Gonzalez, koji je kao premijer, do izbornog poraza 1996., bio 13 godina na čelu španjolske države, izjavio da se neće ponovno kandidirati za izbor glavnog tajnika Socijalističke stranke. Izvršni odbor stranke izabrao je 49-godišnjeg Joaquina Almuniu, glasnogovornika stranke i bivšeg ministra u vladi, za novog čelnika. Izbor mora potvrditi 1000 članova stranačkog kongresa, čiji se sastanak zakazan za nedjelju. (Hina) dj dj 220611 MET jun 97