SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 21. lipnja (Hina) ZAGREB - Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske dr. Ljerka Mintas-Hodak putuje u nedjelju, 22. lipnja 1997. godine, na čelu izaslanstva Republike Hrvatske, u New York gdje će sudjelovati na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o provedbi Agende 21, koje će se održati od 23. do 27. lipnja 1997, priopćio je Vladin ured za priopćavanje. Agenda 21 je dokument Ujedinjenih naroda donešen na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju (UNCED) u Riu 1992. godine, koji predstavlja plan djelovanja za postizanje održivog razvoja na globalnoj razini (zaštiti okoliša, socijalna ravnoteža i razvoj gospodarstva). Tijekom zasjedanja, potpredsjednica hrvatske Vlade održat će govor pred Općom skupštinom UN-a u kojem će iznijeti hrvatska postignuća i planove za budućnost, vezane uz zaštitu okoliša, socijalna pitanja i razvoj gospodarstva. DENVER - Europski vođe su na sastanku na vrhu čelnika sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), koji je počeo u petak u Denveru, izrazili američkom predsjedniku Billu Clintonu svoju zabrinutost zbog američkih planova da sljedeće godine povuku svoje vojnike iz Bosne i Hercegovine, ali je Clinton ostao pri svojem stajalištu, javlja Reuter. Vođe skupine G7 i ruski predsjednik Boris Jeljcin počeli su trodnevni summit u Denveru radnom večerom u petak, prije subotnjeg početka službenih sastanaka o gospodarskim i političkim temama. Tijekom radne večere, čelnici su raspravljali o načinima sprječavanja novih sukoba u BiH. Clintonov pomoćnik Dan Tarullo je novinarima rekao da su "neki čelnici izrazili zabrinutost zbog američke odluke o povlačenju američkih postrojbi iz Bosne sljedeće godine". Amerikanci imaju u BiH 8.500 od 31.000 vojnika, koliko ukupno imaju NATO-ove postrojbe u misiji održavanja mira. Povlačenje je najavljeno u lipnju 1998. godine. Jedan izvor blizak francuskom izaslanstvu je izjavio kako je predsjednik Jacques Chirac Clintonu jasno stavio na znanje da su Europljani protiv jednostranog povlačenja Amerikanaca iz Bosne. DENVER - Čelnici osam velikih svjetskih sila, zabrinuti zbog mogućnosti ponovnog nastajanja sukoba u BiH, uvjetovali su pružanje međunarodne pomoći vrijedne nekoliko milijardi dolara punom suradnjom sukobljenih strana na uspostavi trajnog mira u toj zemlji. "Naša pomoć ovisit će o potpunoj primjeni svih aspekata Dejtonskog sporazuma, koji su Srbi, Hrvati i Bošnjaci potisali u prosincu 1995. godine", potvrdila su Osmorica u izjavi o BiH koju je objavilo kanadsko izaslanstvo. Oni posebice navode kašnjenje u procesu povrataka izbjeglica i prognanika, suđenje ratnim zločincima i razvoj demokratskih institucija. Tu su izjavu prihvatila Osmorica (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Italija, Japan, Njemačka) na radnom ručku, prvog dana godišnjeg sastanka na vrhu skupine G8, izjavio je jedan kanadski dužnosnik. "Odobreno je objavljivanje te deklaracije, koja je pripremljena i prihvaćena večeras", dodao je taj dužnosnik. Prema riječima savjetnika američkog predsjednika Billa Clintona za međunarodna ekonomska pitanja Dana Tarulloa, taj je tekst prihvaćen "konsenzusom" ministara vanjskih poslova, ali još ga nisu službeno prihvatili šefovi država ili vlada zbog "nedostatka vremena". DENVER - Američki predsjednik Bill Clinton ponovio je u petak u Denveru tijekom razgovora s talijanskim premijerom Romanom Prodijem svoje protivljenje ulasku Slovenije u NATO u prvom krugu širenja toga vojnog saveza, izjavio je jedan visoki američki dužnosnik. Premijer Prodi, čija vlada zagovora brzi ulazak Slovenije u NATO, izrazio je predsjedniku Clintonu nezadovoljstvo zbog američke odluke da u prvom krugu širenja NATO-a podupre samo tri zemlje - Češku, Poljsku i Mađarsku, rekao je američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Američki predsjednik je međutim ocijenio da je Slovenija dobar kandidat za ulazak u NATO u drugom krugu širenja. Šefovi država ili vlada zemalja članica NATO-a trebali bi na svom skupu 8. i 9. srpnja u Madridu službeno odlučiti koje će zemlje iz srednje Europe biti pozvane da počnu pregovore o ulasku u Sjevernoatlantski savez. PRAG - Češki predsjednik Vaclav Havel, poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski i rumunjski predsjednik Emil Constantinescu te vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi američki general George Joulwan trebali bi u subotu navečer u Pragu sudjelovati na konferenciji nazvanoj "Novi NATO - put naprijed". Petnaestorica šefova vlada, ministara vanjskih poslova obrane također bi trebali doputovati u glavni grad Češke. Konferencija o "donošenju političko-vojnih odluka" završit će sljedeće srijede, petnaestak dana prije početka sastanka na vrhu u Madridu. Češki predsjednik Vaclav Havel obratit će se u subotu navečer sudionicima na svečanom primanju koje će se održati u Španjolskoj dvorani dvorca u Pragu. Havel će održati govor posvećen "budućnosti Republike Češke unutar NATO-a, u razdoblju nakon proširenja". U nedjelju će se okupljenima obratiti poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski, general George Joulwan, talijanski premijer Romano Prodi, kao i ministri obrane Norveške, Belgije, Nizozemske i Austrije. ANKARA - Turske postrojbe koje su prije pet tjedana prešle granicu i išle u sjeverni Irak u nastojanju da unište baze separatista zabranjene marksističke Kurdske radničke stranke (PKK) počele su djelimičnim povlačenjem. Tvrdi se da je tijekom ovog tjedna povučeno oko 60 tenkova i oko 100 drugih oklopnih vozila. Inače, iz vojnih se izvora doznaje da su dosegnuti gotovo svi ciljevi zamašne vojne operacije, pokrenute 14. svibnja, uz sudjelovanje oko 50.000 vojnika, 1.500 oklopnih vozila i uporabu bojnih zrakoplova i helikoptera. Isti izvor, međutim, ističe da to povlačenje ne znači i kraj vojnih akcija u regiji, dodajući kako je ostalo još dosta zadataka na potpunom slamanju svih džepova otpora kurdske gerile. Dodaje se kako su sada stvoreni uvjeti da paravojne postrojbe čelnika Kurdske demokratske stranke (KDP) Massouda Barzanija preuzmu kontrolu na iračko-turskoj granici. DENVER - Francuska je u petak izjavila kako postoji konsenzus među članicama skupine najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta (G7) protiv punopravnog članstva Rusije u ovom ekskluzivnom klubu. "Postoji konsenzus među zemljama skupine G7 da trebaju nastaviti sastajanje bez Rusije kako bi raspravljale o ekonomskim i financijskim pitanjima," rekla je glasnogovornica francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. Glasnogovornica Catherine Colonna je na konferenciji za novinare rekla: "Postoji konsenzus među sedam zemalja da trebamo zadržati G7 za bavljenje određenim pitanjima." Rekla je da pri tome misli na "sva ekonomska i financijska pitanja." Rusija će biti nazočna na svim sastancima G7 tijekom trodnevnog susreta na vrhu ovoga weekenda osim jednosatnog susreta posvećenog ekonomskim i financijskim pitanjima predviđenog za subotu. DENVER - Francuska je napala Sjedinjene Države u petak u Denveru zbog odbijanja da izmijene svoje protivljenje da Rumunjska bude u prvom valu zemalja za prijam u NATO. Glasnogovornica francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca rekla je da je on pokrenuo ovo pitanje u razgovoru s američkim predsjednikom Billom Clintonom ali da nije postigao napredak u pronalaženju kompromisa pred NATO summit u Madridu sljedećeg mjeseca. "Željeli bismo da ovaj problem bude riješen. Lakše bismo to učinili ako bi američko stajalište bilo drugačije," rekla je na konferenciji za novinare glasnogovornica Catherine Colonna. Chirac je ranije rekao novinarima da bi bilo u interesu Europe i Rumunjske da ona bude u prvoj skupini zemalja koje će se pridružiti NATO-u. Američki dužnosnici su rekli kako ne misle da je Rumunjska spremna pridružiti se Sjevernoatlantskom savezu. ANKARA - U vodama Sredozemlja, oko 5 milja od luke Haife, počele su u petak prve združene izraelsko-turske pomorske vježbe. Prema pisanju utjecajnog istambulskog lista Milliyet, u vježbama sudjeluje pet turskih ratnih brodova i četiri izraelska brza bojna broda te više helikoptera s različitom namjenom. Ističe se da se radi o pokusnim vježbama čija je svrha pripremiti goleme pomorske tursko-izraelsko-američke manevre. Točan datum tih vježbi drži se još u tajnosti, ali je posve sigurno kako će izazvati nove bojazni i prosvjede širom arapskoga svijeta. Naime, Egipat, Sirija i druge arapske zemlje smatraju da se uspostavom vojne suradnje na relaciji Ankara-Jeruzalem narušava postojeća ravnoteža vojnih snaga i cjelokupna mirovna arhitektura na Bliskom istoku. PNOM PEN - Jedan od najozlogašenijih diktatora ovoga stoljeća, vođa Crvenih Kmera Pol Pot uhićen je, a kambodžanska vlada će zatražiti od UN-a da mu se sudi pred međunarodnim sudom, potvrdili su u subotu supredsjedatelji kambodžanske vlade. Dvojica supredsjedatelja kambodžanske vlade princ Norodom Ranariddh i Hun Sen izjavili su da je omraženi gerilski vođa uhićen zajedno sa njegovim glavnim suradnikom Khieuom Samphanom. "Ovo je kraj Crvenih Kmera", izjavio je Hun Sen dodavši, "Princ i ja se slažemo da je ovo poklon narodu Kambodže". Radio Crvenih Kmera, kojeg kontrolira pobunjenička frakcija koja se početkom ovog mjeseca odvojila od Pola Pota, u petak je objavio da ga je njihova vojska zarobila prethodnog dana. Pol Pot bi, kako kaže Rinariddh, zbog "polja smrti", režima kojemu je bio na čelu od 1975. do 1979. godine, trebao odgovarati pred posebnim međunarodnim tribunalom. "Smatramo da bi Pol Pot trebao biti doveden u Pnom Pen i namjeravamo poslati pismo glavnom tajniku Ujedinjenih Naroda u kojemu ćemo od njega zatražiti da uspostavi međunarodni sud koji će mu suditi", izjavio je on. (Hina) sv sv 211304 MET jun 97