SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 19. lipnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je brojne čestitke na ponovnom izboru za Predsjednika Republike, priopćeno je u četvratak iz njegova ureda. Uz telefonske čestitke turskog predsjednika Sulejmana Demirela i člana predsjedništva BiH Krešimira Zubaka, Predsjedniku su čestitali Jiang Zemin, predsjednik Narodne Republike Kine, Jacques Santer predsjednik Europske vlade, Arnold Koller, predsjednik Švicarske konfederacije, Levon Ter-Petrossian, armenski predsjednik, Sali Berisha, predsjednik Albanije, Abdou Diouf, predsjednik Senegala, Jacques Paul Klein, voditelj UNTAES-a, Algirdas Brazauskas, predsjsednik Litve, Otto von Habsburg, zastupnik u Europskom parlamentu, Jordi Bujol, predsjednik vlade Katalonije, a čestitke su uputili i Peer Winther, šef promatračke mmisije EU, zatim bivši upravitelj EU u Mostaru Ricardo Perez Casado, te Thomas Patrick Melady, bivši veleposlanik SAD-a u Vatikanu. Predsjedniku i nadalje pristižu čestitke građana, kulturnih i znanstvenih radnika, športaša i osoba iz političkog i javnog života. BEČ - Ministar unutarnjih poslova RH Ivan Penić, koji je sa suradnicima boravio u trodnevnnom služenom posjetu Austriji, u četvrtak je, prije odlaska u Zagreb, ocijenio posjet višestruko značajnim: kako za promicanje svekolikih oblika suradnje između hrvatskog i austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova tako i za unapređenja bilateralnih odnosa u cijelini. Osim potpisivannja ugovora između vlada dviju država o preuzimanju osoba na granici, ministar Penić razgovarao je s dužnosnicima austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova o suzbijanju organiziranoga kriminala na svimm područjima, posebno gospodarskog i kompjutorskog kriminala, o borbi protiv uporabe droga, suzbijanju pranja novca i drugim aktualnim temama. Dogovoren je zajednički rad i suradnja te više radnih posjeta hrvatskih stručnjaka Austriji i austrijskih Hrvatskoj. Bogat program službenog posjeta ministra Penića Austriji, potpisani ugovori dviju država, među kojima ugovor između vlada dviju država o preuzimanju osoba na granici, zatim ugovor o suradnji hrvatske i austrijske Udruge poslodavaca, te danas potpisan ugovor o kulturnoj suradnji između Republike Hrvatske i Republike Austrije nedvojbeno su daljnji korak u proširenju tradicionalno dobrih hrvatsko-austrijskih bilateralnih odnosa. ZAGREB - Veleposlanik RH u Kraljevini Švedskoj dr. Mladen Ibler predao je 16. lipnja vjerodajnice predsjedniku Republike Litve Algirdasu Brazauskasu i time službeno preuzeo dužnost hrvatskog veleposlanika u toj zemlji. Tijekom posjeta Republici Litvi veleposlanik Ibler se sastao i s predsjednikom Parlamenta Vytautasom Landsbergisom, ministrom vanjskih poslova Algirdasom Saudargasom, ministrom kulture Sanlisom Šaltenisom te dužnosnicima litavskog Ministarstva vanjskih poslova. Uz vrlo pozitivno određenje prema Hrvatskoj svi su sugovornici pokazali razumijevanje i interes za unutrašnju i vanjsku politiku RH, istaknuli sličnosti u pogledu razvoja Litve i Hrvatske kao neovisnih država u Europi, te predložili početak pregovora za sklapanje bilateralnih ugovora. ZAGREB - Posebna izvjestiteljica UN za ljudska prava Elizabeth Rehn (Ren) u svom je pismu upućenom pučkom pravobranitelju RH Anti Klariću zahvalila na dosadašnjoj suradnji i razmjeni stajališta o ljudskim pravima te izrazila nadu u nastavak suradnje, priopćeno je u četvrtak iz Ureda pravobranitelja. "Želim vam još jednom zahvaliti na sastanku održanom za mog nedavnog posjeta Zagrebu. Raduje me što ste mi omogućili da razmijenimo stajališta o općem stanju ljudskih prava u Hrvatskoj i pozdravljam vaše izvješće o stanju ljudskih prava na području Knina i Donjeg Lapca", kaže se u pismu Elizabeth Rehn. "Izražavajući nadu u nastavak zajedničke suradnje koja može doprijeniti poznavanju stanja ljudskih prava u Hrvatskoj ističem da je nastavak suradnje s vašim Uredom bitan za izvršenje mog mandata", dodaje Rehn. LONDON - Britanska oporbena Konzervativna stranka izabrala je u četvrtak bivšeg ministra za Wales Williama Haguea (36) za novog čelnika stranke koji će na položaju naslijediti bivšeg premijera Johna Majora. Dužnosnici stranke su obznanili da je na glasovanju, na kojem je sudjelovalo 164 konzervativna zastupnika u parlamentu, Hague dobio 92, a njegov jedini preostali protukandidat bivši ministar financija Kenneth Clarke 70 glasova. John Major je podnio ostavku na položaj čelnika stranke nekoliko sati nakon razočaravajućeg poraza na općim izborima 1. svibnja. KIJEV - Ukrajinski premijer Pavlo Lazarenko je u četvrtak smijenjen s položaja zbog bolesti, stoji u priopćenju predsjedničkog ureda Leonida Kučme. "Predsjednik Kučma je potpisao odluku o smjenjivanju Lazarenka i imenovanju prvog potpredsjednika vlade Vasila Durdjnetsa vršiteljem premijerske dužnosti. Razlog smjeni je Lazarenkova bolest", izjavio je predsjednikov glasnogovornik. Neimenovani bliski suradnik sada već bivšeg premijera je izjavio agenciji Reuter da Lazarenko uopće nije bolestan. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je odobrilo 45-dnevno produženje mandata višenacionalnim vojnim snagama u Albaniji kako bi se osigurala mirna provedba tamošnjih općih izbora. Sadašnji mandat međunarodnim snagama, prevođenim talijanskim postrojbama, ističe 28. lipnja, dan prije održavanja albanskih izbora. Za rezoluciju kojom se mandat produžuje za 45 dana glasale su sve članice Vijeća sigurnosti osim Kine koja je bila suzdržana. Nakon isteka novog mandata Vijeće sigurnosti će "razmotriti situaciju", što otvara vrata za daljnja produženja. Albanski veleposlanik pri UN-u Pellumb Kulla zatražio je produženje mandata zbog povećanja nasilja u zemlji tijekom predizborne kampanje. Prema njegovim riječima međunarodne postrojbe su nužne kako bi stanovništvo Albanije na izborima moglo donijeti "važne odluke o stabilnosti i budućnosti zemlje". Produženje mandata međunarodnim snagama podržao je i glavni tajnik UN-a Kofi Annan. PARIZ - Dvije su osobe poginule, a 20 ih je ozlijeđeno u četvrtak popodne nakon eksplozije bombe u kinu u središtu Alžira, priopćile su alžirske snage sigurnosti. U izvješću snaga sigurnosti, kojeg je prenijela službena alžirska novinska agencija APS, stoji da je bomba eksplodirala u kinu Sinbad u središtu Alžira. Izvješće o broju žrtava još uvijek je privremeno. ANKARA - Turska je u četvrtak i službeno opovrgnula tvrdnje o tome da uskoro navodno namjerava prebaciti svoje veleposlanstvo u Izraelu iz Tel Aviva u prijeporni Jeruzalem. Nazivajući glasine neutemeljnim i potpuno besmislenim, glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Omer Akbel je u izjavi za javnost naglasio kako je politika službene Ankare na Bliskom istoku, posebice prema Jeruzalemu, bila oduvijek kristalno jasna. "Turska nema bilo kakvu namjeru da se povodi za sličnom odlukom koju je izglasao Predstavnički dom američkog kongresa", rekao je. Dodao je da će tursko veleposlanstvo ostati u Tel Avivu sve dok se ne nađe miroljubivo i trajno rješenje za bliskoistočna sporenja. ANKARA - Turski predsjednik Suleyman Demirel počeo je u četvtrak prve konzultacije s čelnicima političkih stranaka oko osnivanja nove vlade, nakon što je dosadašnji islamistički premijer Necmettin Erbakan u srijedu podnio ostavku. Tijekom prijepodneva on se prvo sastao s vođom najveće oporbene Domovinske stranke (Anavatan) Mesutom Yilmazom. Nakon sastanka Yilmaz je izrazio spremnost da stupi u koaliciju sa Strankom pravog puta (DYP) Tansu Ciller, ali pod uvjetom da obnaša premijersku dužnost. Postoje mnogi znaci da bi uspostava koalicije Yilmaz-Ciller, uz nužnu potporu još jedne oporbene stranke, zadovoljila vojni stožer u Ankari. Međutim, kako u četvrtak piše ljevičarski list Cumhuryet, ta bi potpora slijedila jedino pod uvjetom da Yilmaz sjedne u premijersku fotelju na Cankayi. Pored te, postoji i mnogo sigurnija mogućnost da se ostvari sporazum o transferu vlasti s premijera Erbakana na tursku "željeznu lady", uz potporu male, ultradesničarske oporbene Stranke velikog jedinstva (BBP) Muhsina Yazicigolua. U svakom slučaju, sigurno je da bi takav razvoj događaja mogao izazvati novo teško predvidivo raspoloženje turskog vojnog vrha. FREETOWN - Žestoke borbe vodile su se u četvrtak ujutro u Kenami, 240 km istočno od Freetowna, između jedinica regularne vojske i "Kamajorsa" odanih svrgnutom režimu, saznaje se iz vojnih izvora. "Kamajorsi" su "naoružani sofisticiranim oružjem" i imaju potporu nigerijskih jedinica i pripadnika bivše vojne liberijske frakcije, javio je isti izvor. Vojni izvori također javljaju da su "Kamajorsi" u srijedu započeli ofenzivu i na grad Zimmi, 250 km istočno od Freetowna, ali je napad odbijen. "Tamo smo izgubili deset vojnika ali smo nanijeli teške gubitke napadačima", rekao je glasnogovornik regularne vojske. PARIZ - Francuski se premijer Lionel Jospin u četvrtak obvezao da će, štiteći istražne suce od uplitanja vladajućih struktura, osigurati neovisnost francuskog pravosudnog sustava. "Svećano obećajem da od danas ministar pravosuđa neće davati nikakve istrukcije koje bi mogle utjecati na pojedinačne procese i istrage", izjavio je Jospin predstavljajući program svoje vlade Nacionalnoj skupštini. "Neovisan pravosudni sustav i poštivanje zakona su od ključnog značaja za republiku i demokraciju. Pravosuđe mora biti neovinso i nestranačko", naglasio je Jospin. PARIZ - Francuski premijer Lionel Jospin je izjavio u četvrtak da se kompanije francuske vojne industrije moraju gospodarski učvrstiti kako bi povećale svoju proizvodnu učinkovitost, a tom je prigodom i potvrdio da se će nastaviti s planovima prijašnje francuske vlade desnog centra za ukidanje obveznog služenja vojnog roka. "Naše vojne tvrtke se moraju učvrstiti, obnoviti i povećati svoju učinkovitost kako bi mogle ravnopravno sudjelovati u budućim projektima u Europi", rekao je Jospin u svom govoru pred Nacionalnom skupštinom. Jospin je predstavljajući program svoje vlade istaknuo da nije pristaša privatizacije telekomunikacijskih, elektronskih i zrakoplovnih tvrtki, ali je prihvatio nužnost njihove prilagodbe u suradnji s ostalim europskim kompanijama. BUKUREŠT - Rumunjski ministar obrane Victor Babuic procijenio je u četvrtak da bi brzi ulazak Rumunjske u NATO njegovu zemlju koštao tri milijarde dolara i rekao da se Sjedinjene Države nemaju razloga protiviti ulasku Rumunjske u Savez već u prvome krugu. "Troškovi proširenja Saveza su snažan argument kojim se SAD protive pozivanju većeg broja zemalja u članstvo. Sada i mi možemo pokazati koliko bi Rumunjsku koštao brzi ulazak u NATO - tri milijarde dolara", izjavio je Babuic na tiskovnoj konferenciji u Bukureštu. "Rumunjska udovoljava svim kriterijima za prijam i nema većih razlika između nas i ostalih favorita. Očekujemo poziv za učlanjenje. To bi učvrstilo NATO, poglavito njegovo južno krilo", istaknuo je rumunjski ministar obrane. (Hina) dj sv 192116 MET jun 97