GS: ŠEĆERNA REPA POSTALA ISPLATIVA KULTURA

OPATIJA, 18. lipnja (Hina) - U Hrvatskoj su u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući poticajnim mjerama hrvatske Vlade i domaćim šećeranama, šećernom repom zasijane za 9135 hektara (ha) ili 75 posto veće površine, rekao je tijekom drugog dana održavanja 5. skupa industrije šećera Hrvatske u Opatiji direktor osječkog Instituta za šećernu repu Andrija Kristek. #L# Šećerna je repa u tome razdoblju postala gospodarski isplativa kultura. Lani je tako zasijano za 2264 hektara ili 11,9 posto više površina u odnosu na 1995., a prvi su puta zasijane veće površine i na privatnim poljoprivrednim gospodarstvima. Najviše je zasijanih površina povećala Tvornica šećera Virovitica, za 1598 hektara ili 32,7 posto. Sladorana Županja uvećala je površine 2,6 posto, a ostale dvije šećerane sedam posto. Prošle je godine prosječni prinos iznosio 43,34 tone po hektaru, što je u usporedbi s prethodnim godinama znatno bolje budući da je uvećan 17,9 posto. Takav pomak rezultat je vladinih mjera, dosljednije primjene agrotehničkih operacija, u prvom redu gnojidbe, te povoljnih vremenskih uvjeta u ljetnom razdoblju. Tehnološku kakvoću korijena šećerne repe dekan zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damir Karlović ocijenio je boljom nego prijašnjih godina. Tako je, istaknuo je, prosječna digestija bila vrlo ujednačena, odnosno iznosila je 14,74 posto. Po njegovim riječima, lani su u Hrvatskoj radile tri šećerane - Šećerana Osijek, Šećerana Virovitica i Sladorana Županja s ukupnim dnevnim kapacitetom prerade od 14.500 tona. U prošlogodišnjoj su kampanji preradile ukupno 1,02 milijuna tona šećerne repe. Kampanja prerade šećerne repe trajala je prosječno 86 dana po šećerani ili ukupno 258 dana, a najdužu kampanju imala je šećerana u Virovitici, 96 dana. Reintegracijom okupiranih dijelova Hrvatske, a time i najboljih poljoprivrednih površina za repu, omogućit će se iskorištenost kapaciteta šećerana, uključujući i Šećeranu u Belom Manastiru. (Hina) mk sbo 181319 MET jun 97