HNK: SVEČANOST U POVODU 75. ROĐENDANA PREDSJEDNIKA TUĐMANA

ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - U prigodi 75. rođendana predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana u Hrvatskome je narodnom kazalištu večeras priređena glazbeno-scenska svečanost "Seh križneh putov konac i kraj". Pred zgradom Hrvatskoga narodnog kazališta visokog su gosta u pratnji supruge Ankice Tuđman i članova obitelji dočekali i zaželjeli mu srdačnu dobrodošlicu predsjednik Sabora Republike Hrvatske akademik Vlatko Pavletić, predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša, pročelnica Odjela za društvene djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Alica Wertheimer-Baletić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Ante Stamać, glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice dr. Ivan Valent i intendant HNK Georgij Paro. #L# Nakon ulaska u središnju ložu HNK-a, u mezaninu, posebno ukrašenu za rođendansku prigodu predsjednika Tuđmana dugotrajnim pljeskom pozdravili su uzvanici među kojima su bili visoki državni dužnosnici, predstavnici Crkve s kardinalom Franjom Kuharićem na čelu, članovim diplomatskoga zbora s papinskim nuncijem Giuliem Einaudijem na čelu. Među uzvanicima bio je i velik broj predstavnika Hrvatske vojske i policije, hrvatskih gospodarstvenika, te kulturnih i javnih djelatnika. Večerašnja svečanost priređena predsjedniku Tuđmanu "Seh križneh putov konac i kraj" počela je hrvatskom himnom "Lijepom našom domovinom". Za ovu svečanost na sceni HNK bio je spušten kazališni zastor Krste Hegedušića Ano domini 1573. Nakon hrvatske himne prigodni govor "Tuđmanova doktrina", u povodu 75. rođendana predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, održao je predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić. Predsjednik Sabora je istaknuo kako nema primjera među suvremenim državnicima koji su prošli tako dug i zapleten put kao predsjednik Tuđman, jer nitko od njih nije bio aktivan borac antifašist, niti je svojim osobnim iskustvom vojnih pohoda i pisanjem povijesnih studija proniknuo bit velikih nacionalnih prekretnica. Nitko nije iz historiografije osmislio filozofiju jednako primjenjivu u ideologiji i politici kao dr. Tuđman, koji je uočio opasnost i raskrinkao velike ideje ispod kojih su se često krili ne samo programi nego i pogromi pogubni za male narode, ustvrdio je Pavletić. Naglasio je da je dr. Tuđman kao znanstvenik odlučno i uvjerljivo branio Hrvate od optužaba da su prigrlili fašizam, te da je znanstvenički i politički dalekosežno razorio temelj protuhrvatskohga mita, iznijevši podatak da u svim logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji život nije izgubilo više od 60.000 ljudi, među kojima su uz Srbe, Židovi, Hrvati i Cigani. Govoreći o razdoblju donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika iz 1967., Pavletić je podsjetio kako je dr. Tuđman tada izravno okrivljen za tobožnje nacionalističko ozračje u Hrvatskoj te poslije osuđen na tamnovanje s istaknutim članovima Matice hrvatske. Tada se činilo da je to završni čin hrvatske drame koja se nije pretvorila u tragediju upravo zahvaljujući ljudima među kojima je dr. Tuđman zadobivao karizmatsku ulogu, i koji su pod njegovim vodstvom iskoristili prigodu koja im se pružila na izborima 1990.", naglasio je Pavletić. U veljači 1990. Opći sabor HDZ-a spojio je domovinsku i iseljenu Hrvatsku, a Tuđman je, slijedeći Radićev uzor, organizirao skupove u domovini pod općom prisegom "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što". Nakon pobjede na izborima 1990. Tuđman je hrvatski narod iz beznađa i rezignacije poveo prema ostvarenju tisućljetna sna bezbrojnih naraštaja. Uzimajući u obzir sveukupan Tuđmanov znanstveni i politički opus, Pavletić je izvdojio sedam točaka Tuđmanove političke i vojnostrateške doktrine. Po njegovu je sudu dr. Tuđman najveće uspjehe postizao upravo "ekvilibriranjem i zbunjivanjem protivnika maksimalističkim zahtjevima i ozbiljnim uzimanjem u obzir ponuđenih minimalnih ustupaka, da bi čvrstim stajalištem i pravodobnim udarcem postigao najviše što je realno bilo moguće". Navodeći događaje iz najnovije hrvatske povijesti u kojima je do punog izražaja došao Tuđmanov politički um i dokazana politička dalekovidnost, Pavletić je podsjetio na pristanak na dolazak UNPROFOR-a, masleničku akciju, washingtonske sporazume, "Bljesak" i "Oluju", daytonski sporazum, Pismo namjere radi osiguranja mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, te provedbu izbora na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Po Pavletiću dr. Tuđmanu pripada najistaknutije mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti - jer je učeći od velikih preteča, kao što bijahu dr. Ante Starčević i Stjepan Radić, ostvario njihove težnje i što je svoj naum ostvario u najtežim okolnostima imajući uza se jedino svoj narod, a protv sebe gotovo sve europske moćnike i stoljetne zatornike hrvatstva. Dr. Tuđman je desetljećima uporno i hrabro bio na braniku hrvatskih egzistencijalnih i nacionalnih interesa i od svih je priznati zaslužni tvorac samostalne suverene i demokratske Hrvatske. Zahvaljujući tome, nedvojbeno mu je trajno osigurano mjesto velikana u sveukupnoj hrvatskoj povijesti, istaknuo je na kraju govora akademik Pavletić. Nakon toga počeo je glazbeno-scenski prikaz "Seh križneh putov konec i kraj" - izbor tekstova iz djela Miroslava Krleže, Ivana Gundulića, A.G. Matoša, Vladimira Nazora, Marka Marulića, Tina Ujevića, Andrije Kačića Miošića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Augusta Šenoe, Milana Begovića, Frana Krste Frankopana, Petra Zrinskoga, Augusta Cesarca, Marina Držića, Ivana Gorana Kovačića i Antuna Šoljana. U izbor su ulomcima uvršteni izvorni govori Jurja Križanića, Ljudevita Gaja, Eugena Kvaternika, Ante Starčevića, Frana Supila, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca i dr. Franje Tuđmana. Izbor tekstova i redateljski postav za glazbeno-scenski prikaz obavio je Zlatko Vitez. Kroz tekstove koje su izgovorili prvaci hrvatskoga glumišta dan je svojevrstan presjek hrvatske književnosti, hrvatske povijesti te misli i govori hrvatskih književnika i političara. Svi oni zajedno, kako se večeras moglo čuti sa scene HNK, pridonijeli su stvaranju hrvatske države i njezine slobode. Scenski prikaz upotpunjen je i pojedinim napjevima herojskih hrvatskih opera, znameniti napjev "U boj u boj" iz opere "Nikola Šubić Zrinski", zatim "Oda zemlji" Jakova Gotovca, znamenita Livadićeva pjesma "Još Hrvatska ni propala", zatim sakralne pjesme. Prikaz je završio svečanom himnom slobodi iz Gotovčeve opere "Dubravka" u interpretaciji Zbora i orkestra Opere HNK. Glazbenim djelom ravnao je maestro Vladimir Kranjčević. U ulozi pjesnika Miroslava Krleže bio je Zlatko Vitez, a u ostalim ulogama nastupili su Vanja Drach, Siniša Popović, Kruno Šarić, Božidar Orešković, Ena Begović, Zvonimir Zoričić, Ivan Brkić, Dragan Despot, Zlatko Crnković, Joško Ševo, Darko Čurdo i drugi. Operne arije i ulomke iz opera interpretirali su istaknuti hrvatski operni prvaci - Ruža Pospiš-Baldani, Ivanka Boljkovac, Ratomir Kliškić, Hrid Matić, Tomislav Neralić. Scenski su prikaz svojim nastupom uveličali u pojedinim točkama i članovi Baleta HNK, klapa "Nostalgija" i ansambl "Lado". Scenski postav za večerašnju svečanost pripremila je Dinka Jeričević, izbor kostima Dijana Kosec-Bourek, oblikovanju svjetla i projekcije pridonio je Aleksandar Augustinčić a koreografkinja je bila Ljiljana Gvozdenović. Sudionike scenskoga prikaza, priređena u čast predsjednika Tuđmana, dugotrajnim je pljeskom i ovacijama nagradilo prepuno gledalište Hrvatskoga narodnog kazališta. (Hina) ta/dm mc 142128 MET may 97