ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Izvoz uljarica domaće proizvodnje na uslužnu preradu u druge države, tj. privremeni izvoz započet 1994. godine, umanjio je korištenje domaćih kapaciteta za industrijsku preradu uljarica, istaknuli su u
tvrtki Uljarstvo - Gospodarsko interesnom udruženju proizvođača biljnih ulja i masti Hrvatske.
ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Izvoz uljarica domaće proizvodnje na
uslužnu preradu u druge države, tj. privremeni izvoz započet 1994.
godine, umanjio je korištenje domaćih kapaciteta za industrijsku
preradu uljarica, istaknuli su u tvrtki Uljarstvo - Gospodarsko
interesnom udruženju proizvođača biljnih ulja i masti Hrvatske. #L#
Prema podacima Uljarstva, od 1994. privremeno je izvezeno 30.441 tona
uljarica domaće proizvodnje, od čega 17.157 tona suncokreta te 13.284
tone uljane repice. U 1994. godini izvezeno je 12.015 tona uljarica, a
u 1995. 12.406 tona. Prošle je godine taj izvoz dosegnuo 6020 tona
uljarica, odnosno 28,67 posto domaće proizvodnje uljane repice te 9,35
posto suncokreta.
Od 1994. godine Hrvatska je iz uslužne prerade uljarica domaćeg
podrijetla u inozemstvu dobila 9425 tona rafiniranih biljnih ulja i
12.790 tona uljanih sačmi, a samo prošle godine 3860 tona rafiniranih
biljnih ulja, od čega 2530 tona suncokretovog i 1330 tona ulja od
repice. Istodobno, dobiveno je i 5643 tona uljanih sačmi. Kako ističu
u Uljarstvu, na sve te količine gotovih proizvoda nisu plaćene
propisane zaštitne pristojbe.
U toj udruzi upozoravaju da izvoz uljarica domaće proizvodnje na
uslužnu preradu u druge zemlje ostavlja domaće kapacitete bez
sirovina, smanjuje njihovo korištenje i povećava troškove po jedinici
proizvoda. Nadalje, naglašavaju da povrat uljnih prerađevina bez plaćanja
zaštitne pristojbe remeti opskrbu domaćeg tržišta rafiniranim
biljnim uljima domaće proizvodnje. Hrvatske tvornice ulja imaju
dostatne kapacitete za preradu svih proizvedenih uljarica u Hrvatskoj,
pa ih nema potrebe izvoziti na preradu u inozemstvo. Pored toga,
takav je izvoz utjecao i na smanjeno korištenje drugih domaćih
kapaciteta, primjerice, proizvodnje ambalaže, etiketa i dr., drže u
Uljarstvu.
Sada se uslužna prerada obavlja u mađarskim uljarama, a organiziraju je
pretežito domaće trgovačke kuće. Cijene rafiniranih biljnih ulja iz
uslužne prerade u maloprodaji zanemarivo su niže od cijena domaćih
proizvođača, pa se može zaključiti da se ti poslovi obavljaju u korist
organizatora, a na štetu hrvatske industrije ulja i državnog proračuna,
naglasili su u Uljarstvu.
(Hina) mk sab
191016 MET may 97