ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Ciljevi i strategija razvoja hrvatskog vinogradarstva i vinarstva trebali bi se temeljiti na tradiciji, ekološkim uvjetima i vrednotama, mogućnostima za poboljšanje demografske slike, posebno našeg
priobalja i otoka, istaknuto je na današnjem susretu predstavnika hrvatske Vlade s gospodarstvenicima iz vinogradarske i vinarske proizvodnje. Susret je upriličen na Zagrebačkom velesajmu u okviru 'Vinovite 97.' - 3. međunarodnog sajma vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Ciljevi i strategija razvoja hrvatskog
vinogradarstva i vinarstva trebali bi se temeljiti na tradiciji,
ekološkim uvjetima i vrednotama, mogućnostima za poboljšanje
demografske slike, posebno našeg priobalja i otoka, istaknuto je na
današnjem susretu predstavnika hrvatske Vlade s gospodarstvenicima iz
vinogradarske i vinarske proizvodnje. Susret je upriličen na
Zagrebačkom velesajmu u okviru 'Vinovite 97.' - 3. međunarodnog sajma
vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo. #L#
Tijekom 20. stoljeća površine pod vinogradima u Hrvatskoj smanjile
su se četiri puta i danas iznose oko 50.000 hektara, kazao je član
Organizacijskog odbora Vinovita 97. Vinko Milat. Naglasio je pritom da
geografske i klimatske značajke omogućuju Hrvatskoj da udvostruči pa i
utrostruči sadašnju proizvodnju vina od 200 milijuna litara.
U 'vinskoj politici' stvoren je okvir, no treba graditi njegov
sadržaj, kazao je predsjednik saborskog Odbora za poljodjelstvo, selo
i seljaštvo Ivica Gaži. Navodeći kako se u ovoj grani 'vrti' oko 300
milijuna njemačkih maraka Gaži je istaknuo i značaj vinarstva i
vinogradarstva u socijalnoj, demografskoj i ukupnoj politici države.
"Ova grana u vrijeme borbe za svako radno mjesto ima izuzetan značaj",
kazao je Gaži napominjući kako u propitivanjima o obiteljskom
gospodarstvu treba imati na umu da je ono najprimjerenije upravo u
vinogradarstvu i vinarstvu.
Ako je agrar druga strateška orijentacija hrvatske države, onda je
vinogradarstvo prva strateška grana za naše otoke, poluotok Pelješac,
brdska područja na kojima je zabilježena najveća depopulacija,
ustvrdio je dr. Nikola Mirošević sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Poticajna sredstva za vinarstvo i vinogradarstvo po njegovom bi se
mišljenju trebala preraspodjeliti u korist podizanja novih vinograda,
a time i otvaranja novih radnih mjesta.
U razgovoru o vinu, upozorio je član Organizacijskog odbora
Vinovita 97. Frane Matulić, nužno je razgovarati i o proizvodnji
grožđa za vino, za proizvode na bazi vina, o proizvodnji suhog grožđa,
preradi koma itd.
Na sastanku koji je okupio brojne proizvođače te predstavnike više
ministarstava i državnih institucija naglašeno je također da je za ovu
granu nužno osigurati povoljne kredite, raditi na tome da
vinogradarstvo i vinarstvo budu jedno i teže istom cilju, nastojati
smanjiti porezna opterećenja na vrhunska i kvalitetna vina, odnosno
svrstati ih uz bok hrane, a potaknuto je i pitanje reklamiranja vina.
(Hina) bm ds
091527 MET may 97