ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Temeljna poteškoća u proizvodnji jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj je nedostatak sirovina, ponajprije vinskog destilata i etilnog alkohola, čija domaća proizvodnja nije dostatna te ih je potrebno uvoziti,
ocjena je direktora Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske Vinka Milata.
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Temeljna poteškoća u proizvodnji jakih
alkoholnih pića u Hrvatskoj je nedostatak sirovina, ponajprije vinskog
destilata i etilnog alkohola, čija domaća proizvodnja nije dostatna te
ih je potrebno uvoziti, ocjena je direktora Gospodarsko interesnog
udruženja proizvođača pića Hrvatske Vinka Milata. #L#
Prema podacima udruženja, vinskog destilata se u Hrvatskoj godišnje
proizvede približno dva milijuna litara što je jedva polovica od
ukupnih potreba domaćih proizvođača. Tako je 1994. uvezeno 791.000
litara, 1995. godine 867.000 litara, dok je prošle godine uvoz
dosegnuo 1,02 milijuna litara.
Proizvodnja etilnog alkohola posljednjih godina također nije bila
dovoljna, pa su domaći proizvođači bili prisiljeni uvoziti približno
četiri milijuna litara etilnog alkohola godišnje. Kako najavljuju
najveći proizvođači etilnog alkohola, ove bi se godine trebalo
proizvesti dovoljno sirovine za proizvodnju jakih alkoholnih pića.
Najveći problem pri uvozu vinskog destilata i etilnog alkohola
predstavlja tretiranje tih sirovina kao finalnih proizvoda, a ne
sirovina za daljnju preradu, pa su im određene visoke carinske tarife.
Članovi udruženja smatraju da bi trebalo izmijeniti uvjete uvoza ili
povećati domaću proizvodnju sirovina s obzirom na to da se proizvođači
jakih alkoholnih pića pripremaju zadovoljiti povećane potrebe tržišta,
posebice zbog normalizacije odnosa sa susjednim državama i
očekivanjima ekspanzije turističke privrede u ovoj i sljedećim
godinama.
Prodaja jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj posljednjih je godina u
stalnom padu ponajprije zbog slabe kupovne moći stanovništva,
nedovoljno kontroliranog uvoza te neregistrirane proizvodnje i prodaje
koja zbog izbjegavanja poreznih opterećenja nudi jeftiniju robu i
preotima tako tržište legalnim proizvođačima.
Tako je, prema podacima udruženja, 1994. godine prodano 18,45
milijuna litara jakih alkoholnih pića, 1995. godine 16,75 milijuna
litara a lani 13,73 milijuna litara.
Članovi udruženja ocjenjuju prošlogodišnji porast izvoza jakih
alkoholnih pića s 11,1 milijun litara u 1995. na lanjski 13,1 milijun
litara prilično dobrim, a izvoz je dosegnuo plasman na domaćem
tržištu.
Najznačajnija tržišta i dalje su Bosna i Hercegovina, Makedonija i
Slovenija, no, u Udruženju procjenjuju da će ove godine izvoz biti
usporen. Naime, agresivnija slovenska izvozna politika započela je
primjenu rasterećenja i bonifikacija na sirovinsku osnovu što će im
omogućiti jeftiniju proizvodnju i mogućnost snažnijeg proboja na
tržišta Bosne i Hercegovine i Makedonije gdje su naši proizvođači
dosad bili najjači.
(Hina) mk sbo
301051 MET apr 97