ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - U povodu obilježavanja prve godine rada Centra za industrijsku demokraciju (CID), danas su predstavljeni prvi rezultati provedenog istraživanja CID-a o mišljenju hrvatskog radništva o socijalnoj pravdi i o
Republici Hrvatskoj kao socijalnoj državi. Istraživanje je realizirano potporom SSSH i njemačke zaklade "Friedrich Ebert", a prve rezulatate pristigle nakon dvomjesečnih istraživanja izložio je voditelj projekta dr. Ivan Magdalenić.
ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - U povodu obilježavanja prve godine rada
Centra za industrijsku demokraciju (CID), danas su predstavljeni prvi
rezultati provedenog istraživanja CID-a o mišljenju hrvatskog
radništva o socijalnoj pravdi i o Republici Hrvatskoj kao socijalnoj
državi. Istraživanje je realizirano potporom SSSH i njemačke zaklade
"Friedrich Ebert", a prve rezulatate pristigle nakon dvomjesečnih
istraživanja izložio je voditelj projekta dr. Ivan Magdalenić. #L#
Istraživanje je provedno na 1485 ispitanika, odnosno, uzorku od
jednog i pol promila zaposlenog stanovništva RH. U taj je postotak
uključeno stanovništvo staro u prosjeku od 19 do 50 godina, od onih s
osnovnom školom (ili manje) do visoke stručne spreme. Od ukupnog broja
ispitanih oko 80 posto ih je u članstvu sindikata, kazao je dr.
Magdalenić ističući da će cjeloviti podaci istraživanja biti
objavljeni u posebnoj studiji koja će izaći na jesen.
Po rezultatima istraživanja, socijalna je pravda visoko rangirana
vrednota, no u stvarnosti je loše ostvarena jer čak oko 39 posto
ispitanika misli da nije uopće ostvarena. Kako je kazao dr.
Magdalenić, po rang-listi važnosti vrednota (kao što su sloboda,
jednakost, prava čovjeka, a koje su istaknute i u Ustavu RH) socijalna
pravda nalazi se na trećem mjestu po važnosti, ispod slobode i
poštivanja prava čovjeka. Međutim, po rangu vrednota koje su ostvarene,
socijalna je pravda na posljednjem mjestu.
O prihvaćenosti pojedinih teorija o socijalnoj pravdi dr. Magdalenić
ističe da je na prvom mjestu teorija "jednakosti šansi" po kojoj su
razlike u bogatstvu opravdane ako svi imaju jednake uvjete natjecanja
za nejednake nagrade. "Načelo ovlasti", po kojemu je pravedno
zadržati stečeno vlasništvo, nalazi se na drugom mjestu, a potom
dolaze još četiri niže rangirane teorije.
Na pitanja o životnom standardu, oko 40 posto ispitanika odgovorilo
je da je on lošiji u odnosu na prosjek. Standard je lošiji za oko 80
posto ispitanika u odnosu na onaj predratni.
Nakon izloženih rezultata uslijedila je rasprava nazočnih
predstavnika stranaka, fakulteta, sindikata i udruga o rezultatima
istraživanja i pitanju socijalne pravde.
(Hina) mb dd
131653 MET may 97