ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Ogrjevno drvo i vodene snage jedini su obnovljivi izvori energije koji su u dosadašnjoj opskrbi potrošača u Hrvatskoj zauzimali značajnije mjesto, ocjenili su stručnjaci Energetskog instituta "Hrvoje
Požar". Po njihovim podacima, u razdoblju od 1988. do 1995. godine udio spomenutih izvora u ukupnoj je energetskoj potrošnji iznosio između 14 i 20 posto.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Ogrjevno drvo i vodene snage jedini su
obnovljivi izvori energije koji su u dosadašnjoj opskrbi potrošača
u Hrvatskoj zauzimali značajnije mjesto, ocjenili su stručnjaci
Energetskog instituta "Hrvoje Požar". Po njihovim podacima, u
razdoblju od 1988. do 1995. godine udio spomenutih izvora u ukupnoj
je energetskoj potrošnji iznosio između 14 i 20 posto. #L#
Do 2000. godine u Institutu očekuju rast njihova udjela do približno
18 posto, dok se u 2010. godini on procjenjuje na otprilike 16 posto.
No, u tom će razdoblju rast udjela u opskrbi ostvariti drugi obnovljivi
energetski izvori, primjerice sunčeva energija. Realno se može očekivati,
kažu u Institutu, da će se novim obnovljivim izvorima podmirivati
do 10 posto energetske, prvenstveno termičke potrošnje u Hrvatskoj.
Međutim, promatrajući po pojedinim područjima, osobito u priobalju i
na otocima, ti izvori na razini komunalnog gospodarstva postići će na
nekim manjim područjima udjel u opskrbi do čak 40 posto energetskih
potreba, što bi uz turizam bio značajan gospodarski poticaj razvitku
lokalnih zajednica, smatraju u Institutu.
Programom korištenja sunčeve energije pod nazivom SUNEN, izrađenom u
Institutu, predviđeno je poticanje korištenja solarne energije u
Hrvatskoj, a kako ističu stručnjaci instituta, za korištenje te energije
u kućanstvima i uslužnim djelatnostima osobito su prikladni otoci i
priobalje.
Pored SUNEN-a, razvijen je i Program korištenja biomase - BIOEN,
kojim se definira institucijski okvir korištenja drvenih otpadaka,
slame, bioplina i pretvaranje biomase u tekuća goriva za korištenje u
prometu ili kao sirovina u kemijskoj industriji te njihovo tehničko
izvođenje.
U Energetskom institutu zaključuju da uzgoj bilja kao energetske
sirovine može postati konkurencija proizvodnji i uzgoju bilja u
prehrambene svrhe ili, pak, korištenju drva u neenergetske svrhe.
Biljni i životinjski otpaci, te komunalni otpad, također čine
energetski potencijal koji je moguće iskoristiti u poljoprivredi,
na stočarskim farmama i u urbanim sredinama.
U sklopu deset nacionalnih energetskih programa koji je izradio
taj institut, značajnije mjestu zauzima i Program korištenja energije
vjetra - ENWIND.
Kako ističu stručnjaci instituta, Europska unija namjerava do 2030.
godine 10 posto svojih energetskih potreba podmirivati korištenjem
energije vjetra. Ipak, ističu u Institutu, u našoj zemlji vjetar
zasad ima značajniji potencijal samo na vanjskim dalmatinskim otocima,
primjerice Visu i Lastovu. Osim toga, za ostvarenje spomenutoga
programa potrebno je izraditi institucijski okvir, pronaći
primjerene lokacije, utvrditi politiku financiranja i mjere
poticanja korištenja energije vjetra.
U institutu su utvrdili da su u panonskom dijelu Hrvatske geotermalni
gradijenti viši od europskog prosjeka što na pojedinim lokacijama može
rezultirati ekonomski isplativom proizvodnjom električne energije.
Stoga su izradili i Program korištenja geotermalne energije - GEOEN,
kojim se predviđa korištenje topline iz geotermalnih izvora u
poljoprivredi, u lječilištima i hotelima te stambenim objektima.
Geotermalna energija ima perspektivu u područjima između Save i
Drave, a posebice tamo gdje nisu potrebna skupa bušenja, ocjenjuju u
Institutu.
(Hina) at sbo
071131 MET may 97