GS: PROGRAM KOGEN ZA RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE ENERGETIKE

ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Programom kogeneracije u Hrvatskoj - KOGEN, izrađenom u Energetskom institutu "Hrvoje Požar" predviđena je zajednička proizvodnja električne i toplinske energije. To je jedan od ključnih elemenata restrukturiranja hrvatske energetike, kojim će se osigurati bolja energetska učinkovitost i korist putem uštede u gorivu s prihvatljivim utjecajem na okoliš, smatraju stručnjaci Energetskog instituta. #L# Za uspješniji razvitak kogeneracije potrebno je riješiti pravni okvir za otkup električne energije, što uključuje stabilnost cijena, dobivanje odobrenja, te osiguranje informiranja budućih potencijalnih korisnika kao i pomoć pri izradi studija izvodljivosti, ističu u tom institutu. Pored KOGEN-a, razvijen je i Program izgradnje malih hidroelektrana - MAHE koji će budućim ulagačima omogućavati siguran otkup električne energije iz malih hidroelektrana i jednostavnu pravnu regulativu za dobivanje lokacijskog odobrenja. U Energetskom je institutu zaključeno da se više od dvije trećine toplinske energije u kućanstvima utroši na grijanje prostorija. Zato je izrađen i Program gospodarenja energijom u kućanstvima - KUEN kojim je predviđeno ekonomski isplativim tehničkim i organizacijskim mjerama utjecati na smanjenje potrošnje energije u kućanstvima, uz jednaku korisnu potrošnju topline. Po procjenama, rezultate treba očekivati i u novogradnji stambenih objekata, koji će biti projektirani i izvedeni tako da smanjuju potrošnju energije do razine isplativosti. Inače, po predviđanjima Energetskog instituta, do 2025. godine izraziti porast potrošnje električne energije očekuje se ponajprije u uslužnom sektoru i u industriji, a nešto manji u kućanstvima. Tako bi potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj sa 11 terawatsati (TWh) u 1994. godini porasle na 27,5 TWh u 2025. godini. U Hrvatskoj se električna energija trenutno proizvodi u termoelektranama (TE), hidroelektranama (HE) i javnim toplanama, a manji dio i u industrijskim energanama. Tako je u četiri domaće termoelektrane i to TE Plomin, TE Rijeka, TE Sisak i TE Jeretovac instalirano 315 megawata (MW) električne snage i 1610 MW toplinske snage. U jedanaest akumulacijskih hidroelektrana instalirano je 1684 MW, a u sedam protočnih 362 MW i u četiri male hidroelektrane 14 MW električne snage. Snaga dizelskih elektrana nabavljenih u okviru tzv. "Interventnog programa za Dalmaciju" je 51 MW, a ukupna snaga industrijskih energana iznosi oko 340 MW. Osim toga, Hrvatska je vlasnik polovine nuklearne elektrane (NE) Krško, no, u njoj proizvedena električna energija tretira se kao uvoz. Da bi se ostvarila predviđena proizvodnja i potrošnja električne energije, do 2000. godine trebalo bi završiti izgradnju TE Plomin 2 snage 210 MW i dogradnju TE-TO Zagreb snage 120-140 MW, smatraju stručnjaci Energetskog instituta. Po njihovu mišljenju, u razdoblju do 2010. godine potrebno je izgraditi kombiniranih plinskih elektrana visokog stupnja korisnosti, termoelektrana na uvozni ugljen i hidroelektrana snage približno 930 MW. No, struktura potrebne izgradnje, kako tvrde u Institutu, još uvijek nije konačna i tema je daljnjih analiza budući da je program buduće izgradnje vezan i uz problem osiguranja lokacija. Inače, po podacima Saveza energetičara Hrvatske, približno 3,5 milijardi kilovatsati (kWh) ili 83 posto električne energije koja se proizvodi u domaćim termoelektranama, ne troši se racionalno zbog gubitaka koji nastaju pri prijenosu energije od elektrana do potrošača. U Savezu smatraju da je Hrvatskoj neophodna izgradnja kvalitetnije mreže za dovođenje električne energije do potrošača, jer se tako najracionalnijhe štiti i okoliš, a za grijanje bi umjesto električne energije trebalo trošiti obnovljive energente i plin. (Hina) at sab 020951 MET may 97