EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ O GOSPODARSTVU BIH

LONDON, 15. travnja (Hina) - Nakon rata BiH je uspjela privući vrlo malo izravnih inozemnih ulaganja, a strana poduzeća u toj zemlji žele uglavnom sudjelovati u multinacionalnim programima obnove, rečeno je u utorak na gospodarskom forumu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu. #L# Na forumu je predstavljeno stanje gospodarstva i rad banke u BiH, koja do sada nije imenovala svog predstavnika u odbor guvernera EBRD-a. Stoga su BiH predstavili područni direktor EBRD-a Josue Tanaka i lokalni predstavnici EBRD-a u toj zemlji. Vrlo je malo inozemnih izravnih ulaganja u BiH, te ona uglavnom odlaze iz Hrvatske i manjim dijelom iz Slovenije, Mađarske i Grčke, istaknula je zamjenica predstavnika EBRD-a u Sarajevu Zsuzsanna Hargitai. Ona je dodala da je određen broj stranih poduzeća otvorio, doduše, svoja lokalna predstavništva u BiH, no to je učinjeno uglavnom s ciljem dobivanja poslova u okviru multinacionalnih programa obnove. Govoreći o multilateralnim i bilateralnim programima za obnovu zemlje područni direktor Josue Tanaka je rekao da je međunarodna zajednica u 1996. godini osigurala sredstva u iznosu od 1,8 milijardi američkih dolara, namijenjena uglavnom za obnovu ratom oštećene infrastrukture. Te godine uplaćeno je međutim 1,1 milijardu dolara (Europska unija, SAD i Svjetska banka osigurale su više od polovice sredstava), od kojih je 60 posto osigurano iz multilateralnih izvora, a 40 posto iz bilateralnih. Komercijalni zajmovi pri tome nisu bili od važnosti, već je 76 posto sredstava bilo darovano, a oko 20 posto vezano uz tzv. koncesijske zajmove. Od tih je sredstava, utrošenih uglavnom u stanogradnju i energetski sektor, 95 posto bilo uloženo u Federaciju BiH, a pet posto u Republiku Srpsku (RS). Za 1997. godinu međunarodna je zajednica predvidjela sredstva u iznosu od 1,4 milijarde dolara, no uplatu uvjetuje napretkom u stvaranju pravne infrastrukture i institucija nužnih za razvitak "samoodrživog" gospodarstva, kazao je Tanaka. Prvenstveni cilj EBRD-a u BiH je biti dijelom međunarodnih programa obnove, kao što je obnova sarajevske zračne luke, za čije je financiranje EBRD izdvojila 12,84 milijuna dolara. Nadalje EBRD sudjeluje u financiranju obnove cesta i mostova, za što je banka namijenila 12,03 milijuna dolara Federaciji BiH te 7,84 milijuna dolara RS. U svibnju ove godine EBRD će s BiH početi pregovore o financiranju dalekovodne električne mreže, za što je predviđeno 15,6 milijuna dolara. Za program obnove telekomunikacija EBRD namjerava osigurati do 20 milijuna dolara (ukupni troškovi procijenjeni su na 63 milijuna dolara), a predsjedat će i koordinacijom donatora. Hargitai je kazala je da EBRD težište svog budućeg angažmana u BiH kani usmjeriti na financiranje malih i srednjih poduzeća. Kao prvi pothvat u tom smislu EBRD je 3. prosinca 1996. godine već potpisala ugovor s Hrvatskom bankom iz Mostara o ulaganju u obliku vlastitog kapitala u iznosu od dva milijuna njemačkih maraka. Početkom lipnja u Sarajevu i Bihaću trebala bi početi s radom Bosnia and Herzegovina Microcredit Bank (BHMB), banka koja bi se specijalizirala za davanje malih kratkoročnih do srednjoročnih kredita u iznosu od 2000 do 50.000 njemačkih maraka, a kojoj je jedan od osnivača EBRD. Hargitai je izvijestila da je najviše kontakata u području programa financiranja malih i srednjih poduzeća, lokalno predstavništvo EBRD-a ostvarilo u hrvatskom dijelu BiH, a manje u bošnjačkom, dok su u Republici Srpskoj u tijeku pregovori s poduzećima iz Prijedora i Bijeljine. Pri provedbi transformacije gospodarstva u BiH, kao najveće probleme Hargitai je navela pretvorbu i privatizaciju velikih sustava, poput tvornice sode u Tuzli, Agrokomerca, Energoinvesta (u tijeku su pregovori sa Siemensom oko oblikovanja mješovitog poduzeća), Hidrogradnje i UNIS-a. (Hina) miz rt 151923 MET apr 97