FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ODGOVOR VLADE U POVODU POSEBNOG IZVJEŠĆA PUČKOG PRAVOBRANITELJA

ZAGREB, 25. travnja (Hina) - U vezi s Posebnim izvješćem pučkog pravobranitelja Ante Klarića o stanju ljudskih prava na području Knina i Donjeg Lapca Vlada Republike Hrvatske poslala je danas odgovor pučkom pravobranitelju te saborskom Odboru za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Odgovor prenosimo u cijelosti: "Vlada Republike Hrvatske je upoznata s Posebnim izvješćem pučkog pravobranitelja o stanju ljudskih prava na području Knina i Donjeg Lapca, jednako tako i s popisom slučajeva uznemiravanja i krađa zabilježenih na području Knina i okolice, kojeg je pučki pravobranitelj primio od voditelja ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice iz Knina. Oba materijala odmah su data na dnevni red Vladine Koordinacije za unutarnju politiku i ljudska prava. Vlada je istoga dana kada je dobila popis, uputila popis Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu razvitka i obnove i Ministarstvu pravosuđa, koja su odmah poduzela istražne postupke o navedenim slučajevima i očekuje se očitovanje ministarstava. Koordinacija je razmotrila Posebno izvješće, donijevši zaključak o organiziranju susreta u Vladi Republike Hrvatske s pučkim pravobraniteljem, resornim ministarstvima i povjerenicima za općine Knin i Donji Lapac, kako bi se u izravnom susretu razmotrili problemi navedeni u izvješću pučkog pravobranitelja. Vlada Republike Hrvatske prati stanje na području spomenutih općina i podsjeća da je krajem srpnja 1996. godine izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske posjetilo Donji Lapac. Na sjednici užeg kabineta, Vlada Republike Hrvatske je razmotrila izvješće pučkog pravobranitelja i zadužila je Ministarstvo unutarnjih poslova da pojača prisutnost policijskih djelatnika na tom području, kako bi se povećao stupanj sigurnosti na tom području, o čemu je Ministarstvo unutarnjih poslova već imalo odgovarajuće naredbe. Ministarstvo razvitka i obnove u suradnji s drugim državnim tijelima predložilo je, što je i prihvaćeno, program povratka prognanika i raseljenih državljana Republike Hrvatske, čime će se riješiti problemi koje pučki pravobranitelj navodi u svome izvješću. Knin i okolica Vlada Republike Hrvatske očitovat će se prema navodima pučkog pravobranitelja u Posebnom izvješću. a) Sigurnosno stanje Pučki pravobranitelj u svome izvješću navodi da se sigurnosno stanje na kninskom području ne može smatrati zadovoljavajućim. Prema izvještajima VII. policijske postaje Knin, sigurnosna situacija je na razini drugih urbanih sredina i smatra se stabilnom. Policijska patrola često obilazi slabo naseljene dijelove na rubnim područjima, tako da su prekršajni slučajevi svedeni na mali broj. Ministarstvo unutarnjih poslova ulaže velike napore kako bi situacija na tom osjetljivom području bila što stabilnija. Pučki pravobranitelj u izvješću utvrđuje da uz ozbiljne napore Policijskih snaga da se situacija održi što stabilnijom, nedostaje tridesetak posto djelatnika, kako bi se sigurnost mogla sprovesti u punoj mjeri. Vlada pritom želi napomenuti da Ministarstvo unutarnjih poslova, prema čestim izvješćima Ministarstva, raspoređuje policijske snage što je moguće učinkovitije i odmah rješava sve slučajeve koji su prijavljeni izravno Ministarstvu ili Vladi Republike Hrvatske. Područja obuhvaćena nadzorom su vrlo velika i činjenica je da je raspoređeno toliko policijskih djelatnika, koliko se moglo rasporediti a da se bitnije ne ugrožava sigurnost ostalih područja Republike Hrvatske. Činjenica je da Ministarstvo unutarnjih poslova uredno rješava sve prijavljene slučajeve, koliko je to u postupovnoj mogućnosti. b) Nemogućnost većeg broja građana srpske nacionalnosti da usele u svoje kuće Pučki pravobranitelj navodi ovaj problem kao jedan od najakutnijih. Znatan broj stambenih objekata na područjima koja su bila zahvaćena vojnim operacijama napušten je, a veliki dio je bio znatno oštećen. Republika Hrvatska je morala zaštititi postojeće stambene objekte, te je u skladu s tim načinjen Zakon o privremenom preuzimanju i upravljanju imovinom, Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju i Zakon o područjima posebne državne skrbi. Uz zaštitu napuštene imovine, ovim je zakonima cilj i osiguranje potraživanja vjerovnika u svezi s tom imovinom. Zakoni propisuju moguće privremeno upravljanje imovinom upravo zbog ostavljanja mogućnosti ostvarivanja prava vlasništva osobama koje se žele vratiti u svoje domove koje su napustili. Povratak izbjeglih Srba je otežan u slučaju da se u njihovom stanu ili kući nalaze hrvatski prognanici koji se privremeno ne mogu vratiti u svoje domove. Odbor za ljudska prava Sabora Republike Hrvatske upoznat je s težinom prognaničkih problema s kojima se Republika Hrvatska suočava već niz godina, rješavajući ga bez znatnije pomoći međunarodne zajednice. Treba napomenuti da je rješavanje ovog problema najuže povezano s povratkom velikog broja hrvatskih izbjeglica u Podunavlje. Vlada Republike Hrvatske želi podsjetiti da je osnovana radna skupina zadužena za povratak, sastavljena od predstavnika Vlade Republike Hrvatske, UNTAES-a i UNHCR-a, utemeljena odlukom hrvatske Vlade 27. ožujka 1997. godine. Radna skupina odredit će mehanizme za registraciju i procesuiranje svih zahtjeva za povratak u i izvan hrvatskog Podunavlja; promicat će informacije o procesu povratka; osigurat će djelotvornu operativu; prema potrebi odredit će daljnje mehanizme vezane uz pitanje povratka i odgovarati na probleme koji su rezultat procesa povratka, a koji se ne mogu riješiti na nižim razinama. Vlada Republike Hrvatske pružit će jednak pristup i jednak tretman svim hrvatskim državljanima koji potječu iz hrvatskog Podunavlja ili koji trenutačno tamo žive. U Sporazumu radne grupe o operativnim postupcima povratka, određeni su mehanizmi koji će olakšati povratak, učiniti ga bržim i sigurnijim. c) Problematičan odnos pučanstva na tom području U Kninu trenutačno ima oko 10.000 stanovnika, od čega oko 1000 Hrvata povratnika, 500 Srba koji su ostali na tom području nakon "Oluje", oko 700 Srba povratnika, te naseljenih Hrvata iz Vojvodine i raznih dijelova Bosne i Hercegovine između sedam i osam tisuća. Prosječna starosna dob je oko 30 godina. Otežani i privremeni boravci prognanika i novonaseljenih stanovnika toga područja čine odnose među ljudima nestabilnima. Razlozi povremenih nesporazuma su psihološke prirode i posljedica su nesređenih životnih prilika ljudi koji već više godina čekaju povratak u svoje domove. Neusklađenost je i posljedica socijalnih i kulturnih razlika ljudi koji su došli iz različitih dijelova (Vojvodine, Bosne i Hercegovine i različitih dijelova Hrvatske) u kojima vladaju drugačije navike. Vlada smatra da će se ovi problemi riješiti povratkom i ubrzanim stabiliziranjem ovih područja. d) Stanje u gospodarstvu i infrastrukturi Pučki pravobranitelj utvrđuje da je stanje u gospodarstvu i infrastrukturi još uvijek vrlo teško. To je činjenica, ali isto tako treba uzeti u obzir koliko i što je već napravljeno na tom području: Treba napomenuti da na tom području djeluju županijske ispostave za gospodarstvo, turizam, opću upravu i matični ured. Zatim Ured za prognanike i izbjeglice, Centar za socijalnu skrb, Hrvatski Crveni križ sa četiri mobilne terenske ekipe za obilazak domaćinstava sa starijim osobama u okolnim naseljima, dom umirovljenika, Porezna uprava, Ured za obranu, Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede, katastar, Ispostava Fonda zdravstva, Mirovinskog fonda, Zavoda za zapošljavanje, Opća bolnica, Dom zdravlja, dječji vrtić, osnovna i srednja škola s više usmjerenja, Općinski sud i Sudac za prekršaje, te državni odvjetnik. Treba uzeti u obzir da ničega od nabrojenoga nije bilo. Tu su i ispostave državnih poduzeća (HEP, HPT, Hrvatske ceste, Hrvatske vode i HŽ). Postoji gradsko komunalno poduzeće, uspostavljena je gradska autobusna linija. Postoji kninski muzej, gradska knjižnica, Ogranak Matice hrvatske, KUD "Zvonimir", Gradska galerija, ogranak "Lijepa naša", nogometni, rukometni i košarkaški klub, izviđački odred, šahovski klub; osim javnih poduzeća posluju "Agroprerada", "TVIK", tiskara i kartonaža "Mladost", "Kninjanka" - tekstil, trgovačko poduzeće "Dinarka" i građevinsko poduzeće "Dinara". Oko 250 privatnih firmi bavi se uslužnim djelatnostima i trgovinom. Ukupan broj zaposlenih osoba je 1977. Postoji i ispostava Gospodarske komore. Poduzimaju se koraci obnavljanja svih okolnih područja Knina. Proces obnove se odvija ubrzano, ali isto tako u onoj mjeri u kojoj to novčane mogućnosti države dozvoljavaju. Područje Donjeg Lapca a) Sigurnosno stanje Prema izvješću pučkog pravobranitelja sigurnosno stanje sa stajališta zaštite napuštene imovine je nezadovoljavajuće jer osobe koje ne žive na tom području skidaju građu s kuća i otuđuju preostale pokretnine. Pučki pravobranitelj nalazi da "policijske snage svoj posao obavljaju na više nego zadovoljavajući način", ali da zbog svoje malobrojnosti i neodgovarajućih uvjeta rada ne mogu u cijelosti udovoljiti potrebama. Građani ističu primjeran rad i odnos zapovjednika policijske postaje. Povjerenik za Donji Lapac u svome izvješću navodi da je sigurnosna situacija na području Donjeg Lapca zadovoljavajuća. Nije bilo razbojstava, miniranja napuštene imovine niti ubojstava. Bilo je nekoliko slučajeva otuđivanja napuštene imovine i djelomičnog uništavanja. Jednako tako ističe da postoje četiri nerješena slučaja vraćanja Srba u njihove kuće u kojima se nalaze prognani Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Sukladno zakonu izdavana su rješenja za privremeno korištenje napuštene imovine odbjeglih Srba, i to se izvodilo u koordinaciji s Ministarstvom razvitka i obnove. Povjerenik smatra da je broj policijskih djelatnika, posebno temeljne policije, ipak nedostatan za tako veliko područje, kako bi imovina i sigurnost građana na tom području bili potpuno zaštićeni. Vlada Republike Hrvatske je preispitala mogućnost slanja dodatnog broja policijskih djelatnika na to područje, kako bi se stanje sigurnosti poboljšalo i zadužila Ministarstvo unutarnjih poslova da poveća broj djelatnika temeljne policije na tom području. b) Nemogućnost useljenja građana srpske nacionalnosti u njihove kuće Vlada Republike Hrvatske ponovno napominje da će se provedbom spomenutog Sporazuma radne grupe o operativnim postupcima povratka rješavati svi slučajevi koji su sada sporni. Što se tiče navoda pučkog pravobranitelja da pojedinci ne mogu koristiti svoje kuće čak i onda kada su one prazne, ili tvrdnja o bianko rješenjima za useljenje, Vlada Republike Hrvatske će ispitati navode i potom obavijestiti pučkog pravobranitelja i Odbor za ljudska prava Sabora Republike Hrvatske. c) Nedostatna zdravstvena sigurnost pučanstva na tom području Ministarstvo zdravstva teže osigurava zdravstvenu zaštitu na oslobođenim područjima zbog problema smještaja liječnika i slabog interesa zapošljavanja na tim područjima. Kako se gospodarstvena situacija bude popravljala, tako će i interes zapošljavanja postajati veći. d) Teško gospodarsko stanje U općini Donji Lapac radi se na sanaciji vodocrpilišta i vodovoda. Osnovano je Komunalno poduzeće, sanirala se niskonaponska mreža za gotovo čitavu općinu, a u Donjem Lapcu je uspostavljena i javna rasvjeta. Postavljena je i telefonska centrala sa 130 telefonskih priključaka i svi su u funkciji. Počinje se s proširivanjem priključaka za još 200 priključaka. Prema izvješću povjerenika u diobi priključaka nije bilo diskriminacije. Postavljen je poštanski ured. Otvorena je osnovna škola, koja se obnavlja. Obnavlja se i zgrada dječjeg vrtića. Uspostavljena je redovna autobusna linija Donji Lapac-Gračac-Knin i obrnuto. Prijevoz se obavlja četiri puta tjedno. Postoji i veza s Gospićem. Otvorena je ispostava matičnog ureda. Pri kraju je završetak radova za ispostavu geodetskog ureda, te ispostavu poreske uprave. Postoji i centar za socijalni rad, te ispostava Hrvatskih šuma - šumarija Donji Lapac. U procesu obnove, Ministarstvo razvitka i obnove osiguralo je 1.100 m2 stakla za obiteljske kuće i stanove. Putem povoljnih kredita Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dodijeljeno je 60 junica i 44 svinje, a putem donacije UNHCR-a i Ureda za prognanike i izbjeglice osigurano je 20 junica. Ta je stoka darovana pučanstvu općine. Prema izvješću povjerenika, sve osobe srpske nacionalnosti koje su zatražile stoku, dobile su je. Jednako tako su i robni krediti za sjetvu bili dostupni svim korisnicima. Zbog velikih stočarskih kapaciteta (9 mini farmi i 2 peradarske farme) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Hrvatska banka za obnovu i razvitak osigurat će povoljne kredite za nabavku stoke i mehanizacije. Započeli su i sjetveni radovi, gdje je Općina nositelj sjetve za 92 hektara, a za dvjestotinjak hektara su nositelji dva poljoprivredna proizvođača na području Općine. Opskrba pučanstva je redovita i dobro organizirana. Otvorene su 3 prodavaonice mješovitom robom, mesnica, staklarska radnja, pekara, a predviđeno je otvaranje nekoliko obrtničkih radnji. S radom je započela pilana, građevinsko poduzeće, jedna farma i ribnjak. U Donjem Lapcu je osnovano kulturno umjetničko društvo "Kraljica mira", zatim Franjevačka mladež, a osniva se i nogometni klub. Vlada Republike Hrvatske napominje da se obnova porušenih i uništenih dijelova Hrvatske odvija u otežanim okolnostima, budući da to Hrvatska čini vlastitim snagama. Sve sporne pojedinosti u izvješću pučkog pravobranitelja Vlada Republike Hrvatske već istražuje u suradnji s resornim ministarstvima i uredima" stoji u odgovoru koji je potpisala podpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas Hodak. (Hina) pp vkn 251657 MET apr 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙