ŽENEVA, 19. travnja (Hina) - Nakon šest tjedana rada u Palači naroda u Ženevi u petak kasno navečer završilo je s radom 53. zasjedanje Povjerenstva UN za ljudska prava.
ŽENEVA, 19. travnja (Hina) - Nakon šest tjedana rada u Palači naroda u
Ženevi u petak kasno navečer završilo je s radom 53. zasjedanje
Povjerenstva UN za ljudska prava. #L#
Na sastanku je sudjelovalo dvije tisuće sudionika iz 53
zemlje-članice Povjerenstva i 45 zemalja-promatrača, među kojima i
izaslanstvo Republike Hrvatske, te predstavnici čak dvije stotine
nevladinih organizacija iz čitavog svijeta, koje se bave ljudskim
pravima.
Poštivanje ljudskih prava, i nužnost njihova promicanja smatraju se
u suvremenom svijetu temeljnim jamstvom razvoja demokratskih
institucija, ali i stabilnosti i trajnog mira uoči nastupajućeg 21.
stoljeća, koje se već danas naziva "stoljećem ljudskih prava".
Ne čudi stoga što se proteklih tjedana Povjerenstvu obratilo 37
ministara i zamjenika ministara, među njima i potpredsjednica hrvatske
vlade, dr. Ljerka Mintas-Hodak.
Iako je prijepor između razvijenih zemalja Zapada i zemalja u razvoju
na sjednicama Povjerenstva UN za ljudska prava gotovo tradicionalan,
na ovogodišnjem zasjedanju različite ocjene o stanju ljudskih prava
još su se više produbile i izazvale čitav niz oštrih verbalnih dvoboja
i polemika, osobito prilikom prihvaćanja nekih od ukupno 78
rezolucija, što su usvojene na ovom zasjedanju.
Najdojmljivije su bile rasprave između predstavnika zapadnih zemalja,
na čelu sa SAD, sa predstavnicima Narodne Republike Kine, koja je ove
godine, uz Irak i Iran, došla pod najveći udar kritike međunarodne
javnosti, zbog nezadovoljavajućeg stanja ljudskih prava. Međutim,
kineski predstavnici odlučno su odbacivali ove kritike, smatrajući ih
miješanjem u njihove unutrašnje stvari, odnosno, sukobom
europocentričkog svjetonaroda i drugih civilizacijskih i
moralno-etičkih normi.
Slični su se polemički tonovi osjetili i u međusobno suprotstavljenim
definicijama političkog radikalizma i vjerskog fundamentalizma, koji
također bitno određuju stanje ljudskih prava u pojedinim zemljama,
poglavito, islamskim.
Tipične reakcije kineskog izaslanstva mogu se sažeti u rečenici:
"Kina je otvorila prozor prema svijetu, ali su kroz njega ušle neke
mušice!", dok se iranski pogled na ljudska prava objašnjava tezom kako
je postojeće međunarodno pravo plod judejsko-kršćanske civilizacije, s
kojom Islam nema ništa.
Na temelju ovakvog, uvjetno govoreći, civilizacijskog, a ne više
ideološko-političkog sukobljavanja, koje je bilo znakovito u razdoblju
"hladnog rata", kineska je delegacija dobila veliku podršku mnogih
izaslanstava zemalja u razvoju, tako da rezolucija o stanju ljudskih
prava u Kini nije ni podnesena na glasovanje.
Što se tiče Republike Hrvatske, treba reći da u rezoluciji o stanju
ljudskih prava na području bivše Jugoslavije - što ju je predložilo
izaslanstvo SAD, a kosponzoriralo još 30-ak zemalja - hrvatska
argumentacija i ocjene nisu bile u cijelosti prihvaćene. Usprkos tomu,
voditelj hrvatskog izaslanstva veleposlanik Darko Bekić, ukupno
gledano, pozitivno ocjenjuje političku ulogu i utjecaj što su ga
hrvatski predstavnici ostvarili tijekom ovogodišnjeg zasjedanja
Povjerenstva UN za ljudska prava.
(Hina) ab fp
191906 MET apr 97