DEN HAAG, 17. travnja (Hina) - Prvostupanjsko Sudbeno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ITCY) saslušalo je u srijedu i četvrtak na javnoj raspravi u Den Haagu mišljenja tužiteljstva,
predstavnika Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i više međunarodnih pravnih stručnjaka, koja bi mu trebala pomoći u donošenju odluke može li haški sud izdavati subpoene duces tecum (nalog pod prijetnjom kazne) suverenim državama ili njihovim dužnosnicima.
DEN HAAG, 17. travnja (Hina) - Prvostupanjsko Sudbeno vijeće
Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše
Jugoslavije (ITCY) saslušalo je u srijedu i četvrtak na javnoj
raspravi u Den Haagu mišljenja tužiteljstva, predstavnika Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine i više međunarodnih pravnih stručnjaka,
koja bi mu trebala pomoći u donošenju odluke može li haški sud
izdavati subpoene duces tecum (nalog pod prijetnjom kazne) suverenim
državama ili njihovim dužnosnicima. #L#
Priča sa subpoenama počela je sredinom siječnja ove godine kada je
sudkinja ICTY-a Gabrielle Kirk McDonald prihvatila zahtjev tužilaštva
i potpisala subpoene duces tecum i uputila ih Republici Hrvatskoj i
ministru obrane Gojku Šušku te BiH, Federacije BiH i ministru obrane
Federacije BiH Anti Jelaviću.
U nemogućnosti da pronađe dokaze kojim bi potkrijepili optužnicu
protiv generala Tihomira Blaškića tužiteljstvo se obratilo sudkinji
McDonald i zatražilo da naredi pod prijetnjom kazne Republici
Hrvatskoj, BiH i Federaciji BiH i njihovim ministrima obrane da se
pojave pred sudom i predaju dokumente za koje tužiteljstvo vjeruje da
bi mogli biti od koristi u utvrđivanju Blaškićeve krivice.
Hrvatska je odgovorila da je subpoena duces tecum neprihvatljiv oblik
komuniciranja ICTY-a sa suverenim državama, ističući da je spremna
surađivati sa sudom i pomoći mu u izvršavanju njegovih zadaća.
U drugoj polovici veljače, sudkinja McDonald je suspendirala subpoenu
upućenu Republici Hrvatskoj, a tužiteljstvo je odmah zatim zatražilo
da se ta suspenzija ukine. Sudkinja McDonald je konačno odlučila,
smatrajući da ne može sama o tome odlučivati, da se održi javna
rasprava pred sudbenim vijećem na kojoj bi se razmotrilo pitanje može
li sudac pojedinac ili sudbeno vijeće ITCY-a uputiti subpoenu duces
tecum suverenim državama ili njihovim dužnosnicima i koji su pravni
lijekovi u slučaju neizvršenja subpoene.
Na raspravu su pozvani predstavnici Ureda tužitelja, predstavnici
Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, branitelji
generala Blaškića i desetak pravnih stručnjaka koji su nastupili kao
"amici curie". "Amicus curie" (u prijevodu s latinskog: prijatelj
suda) je pojam preuzet iz anglosaksonskog prava i označava osobu koja
bi mogla pomoći sudu u određenim pravnim pitanjima, a u kontinentalnom
pravu tome bi najviše odgovarao pojam sudskog vještaka.
Glavna tužiteljica ICTY-a Louise Arbour je u svom izlaganju branila
potrebu izdavanja subpoena suverenim državama, obrazlažući to
argumentom da sud mora imati djelotvorno sredstvo kako bi ispunio
svoje zadaće zbog kojih je ustanovljen. Ona se pritom pozivala da su
prema sudskom Statutu i Pravilima o postupku i dokazima, države dužne
surađivati sa Sudom. Louise Arbour je subpoenu duces tecum
interpretirala kao nalog da se onaj kome je upućena pojavi na sudu kao
svjedok i da dostavi tražene dokumente, stavljajući pritom naglasak na
jedan dio sintagme subpoena duces tecum, tj. da je riječ o nalogu,
gurajući u drugi plan sankcije za neizvršenje naloga. Upravo to
pitanje kako međunarodni kanzneni sud može kazniti državu bilo je
jedno od središnjih pitanja na raspravi.
Hrvatski veleposlanik pri UN-u dr. Ivan Šimonović, koji je predvodio
hrvatsko izaslanstvo u kojem su bili veleposlanik u Nizozemskoj Branko
Salaj te pravni stručnjaci dr. Ivo Josipović i dvoje američkih
odvjetnika David Rivkin i Kate Barragona, rekao je da subpoena nije
utemeljena na međunarodnom pravu, da je izdavanje takvih naredbi
štetno, nepotrebno i beskorisno, jer Sud nema mogućnosti kazniti
državu. Dr. Šimonović je, izražavajući spremnost Republike Hrvatske da
surađuje i pomogne sudu, istaknuo da je jedina sankcija predviđena
Statutom i Pravilima o postupku i dokazima obavještavanje Vijeća
sigurnosti UN-a da pojedina država ne surađuje sa Sudom.
Najveći broj stručnjaka koji su sudjelovali na raspravi istaknuli su
da Sud može izdavati naloge državama, ali ne u obliku subpoena duces
tecum upravo zbog toga što nema pravne osnove za njihovo kažnjavanje.
Na traženje zastupnika RH da joj se omogući podnošenje dodatnih
pisanih podnesaka kako bi odgovorili na argumente tužiteljstva,
sudkinja McDonald je odobrila rok od dva tjedna da se to učini te
dodatnih deset dana tužiteljstvu da odgovori na te podneske.
Stoga se odluka Sudbenog vijeća može li izdavati subpoene suverenim
državama može očekivati za oko mjesec dana.
(Hina) sv dh
172218 MET apr 97