BERLIN, 10. travnja (Hina/DPA/Reuter/AP) - Berlinski je sud u četvrtak ocijenio da je iranski državni vrh naredio ubojstvo skupine disidentskih čelnika iranskih Kurda 1992. u berlinskoj restauraciji "Mykonos".
BERLIN, 10. travnja (Hina/DPA/Reuter/AP) - Berlinski je sud u četvrtak
ocijenio da je iranski državni vrh naredio ubojstvo skupine
disidentskih čelnika iranskih Kurda 1992. u berlinskoj restauraciji
"Mykonos". #L#
"Iransko političko čelništvo naredilo je ovaj zločin", rekao je
predsjedavajući sudac Frithjof Kubsch čitajući obrazloženje presude
kojom su na doživotni zatvor osuđena dvojica glavnooptuženih - Iranac
Kazem Darabi i Libanonac Abas Rajel. Još dvojica Libanonaca osuđena su
na 11, odnosno pet godina i tri mjeseca zatvora, a peti je oslobođen.
U obrazloženju je navedeno da tehranski Odbor za posebne operacije
odlučuje o takvim atentatima, te da su članovi tog tijela predsjednik
države, iranski vjerski vođa i direktor tajne službe.
Sudac u obrazloženju nije naveo ime iranskog vođe ajatolaha Alija
Hamneija, za kojeg optužba tvrdi da je naredio ubojstva, ni iranskog
predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija, za kojeg optužba tvrdi da
je odobrio ubojstva. Sudac je naveo samo dužnosti tih političara.
"Odluku je donio Odbor za posebne operacije", rekao je sudac Kubsch.
Odbor, prema njegovim riječima, nije utemeljen na iranskom ustavu.
Njemačka je već izdala nalog za uhićenje šefa iranske tajne službe
Alija Falahijana.
U procesu koji traje već tri godine riječ je o terorističkom napadu
na restauraciju "Mykonos" u Berlinu u kojem su u rujnu 1992. ubijena
četvorica oporbenih političara iranskih Kurda.
Dva naoružana čovjeka napala su restauraciju "Mykonos" u Berlinu 17.
rujna 1992. i ubili glavnog tajnika Demokratske kurdske stranke Irana
Sadeka Šarafkandija, dvojicu drugih stranačkih funkcionara i
prevoditelja.
Na suđenju koje je počelo u Berlinu 28. listopada 1993. svjedočio je
i bivši iranski predsjednik Abolhasan Bani-Sadr, koji je optužio
iransko državno vodstvo da je naredilo atentat. Iza zatvorenih vrata,
Sud je saslušao i tzv. Izvor C, bivšeg djelatnika iranske tajne
službe, na čije se spoznaje oslanjao i sam Bani-Sadr.
Proteklih godina ubijeno je više protivnika iranskih vlasti koji su
pobjegli iz Irana, a tragovi istrage često su vodili do Teherana.
Prema navodima oporbenoga Nacionalnog vijeća otpora, samo od stupanja
na dužnost predsjednika Hašemija Rafsandžanija 1989. ubijeno je 350
iranskih disidenata.
Kako se nagađa, i za ubojstva bivšeg iranskog premijera Šahpura
Bahtijara 1991. u Parizu i oporbenog političara Mohammeda Husseina
Nagde 1993. u Rimu odgovoran je Teheran.
Iran opovrgava svaku odgovornost za ta ubojstva, a Bonn strahuje da
će se znatno pogoršati odnosi Njemačke i Irana.
Njemački dužnosnici su izjavili u srijedu da bi rezultat suđenja
mogao prisiliti Njemačku, najvećeg iranskoga trgovinskog partnera i
najvažnijeg prijatelja na Zapadu, da razmotri svoje odnose s Iranom.
Prema tiskovnim izvješćima, radna skupina njemačke vlade očekuje
ograničenu reakciju Irana na presudu ako Teheran bude spomenut samo u
općim izrazima kao začetnik atentata, ali i mnogo oštriju kad bi
Rafsandžani ili Hamnei bili imenovani.
Iranski dnevnik "Kayhan" objavio je u srijedu da je iranski ministar
vanjskih poslova Ali Akbar Velajati rekao da "će negativna presuda u
slučaju 'Mykonos' negativno utjecati na političke i gospodarske veze
između Teherana i Bonna".
(Hina) sl fp
101357 MET apr 97