ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Hrvatska je postigla konačni dogovor oko gradnje četiri broda za Iran vrijedna 109 milijuna dolara nakon što se iranska strana složila da brodove plaća novcem a ne naftom, izjavio je u srijedu u Zagrebu
hrvatski ministar gospodarstva Davor Štern.
ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Hrvatska je postigla konačni dogovor oko
gradnje četiri broda za Iran vrijedna 109 milijuna dolara nakon što se
iranska strana složila da brodove plaća novcem a ne naftom, izjavio je
u srijedu u Zagrebu hrvatski ministar gospodarstva Davor Štern. #L#
"Konačno smo postigli dogovor oko izgradnje četiri broda o kojima se
već dosta dugo govorilo", rekao je Štern novinarima nakon što je s
iranskim ministrom cesta i transporta Akbarom Torkanom potpisao
protokol o zasjedanju mješovitoga hrvatsko-iranskoga gospodarskog
povjerenstva.
Od ugovorena četiri broda, ukupne vrijednosti 109 milijuna dolara,
dva će graditi Splitsko brodogradilište a dva Brodogradilište
"Uljanik" u Puli.
Ugovor o gradnji ta četiri broda postignut je još prije tri godine,
ali se s njegovom realizacijom nije krenulo jer hrvatska strana nije
bila zadovoljna što je Iran brodove trebao plaćati naftom.
"Kad smo pokušali realizirati taj ugovor... stalno je je postojala
opasnost da se ne bi povlačila nafta u onom tempu u kojem bi trebalo
plaćati brodogradnji za izvršeni posao", rekao je Štern pojašnjavajući
problem. "Razumijevanjem iranske strane došli smo do toga da se ugovor
promijenio na princip roba za novac", dodao je Štern.
Prema njegovim riječima, iranska će strana do novca kojim će platiti
brodove vjerojatno doći prodajom nafte INI ili nekom drugom.
Gradnja prvog od četiri broda počet će za tri mjeseca, a sva četiri
broda trebala bi biti gotova do godine 2000.
Iranski ministar Akbar Torkan je rekao da su dvije strane dogovorile
gradnju još četiri broda uz prijenos hrvatske tehnologije na iranskog
kooperanta.
Hrvatska brodogradilišta će sudjelovati u gradnji tih brodova u
iranskom brodogradilištu, a oprema koja se ne proizvodi u Iranu bit će
uvezena iz Hrvatske, pojasnio je ministar Štern.
Takav oblik suradnje hrvatskih i iranskih brodograditelja Štern vidi
kao model za buduću isporuku hrvatskih brodova i drugim zemljama.
Mješovito povjerenstvo je razgovaralo i o gradnji mosta preko Save
kod Orašja koji bi povezivao Hrvatsku i BiH.
Ministar Štern je rekao da se mješovito povjerenstvo načelno složilo
da hrvatska tvrtka "Đuro Đaković" - ako dobije posao gradnje mosta kod
Orašja, u tome surađuje s Iranskom tvrtkom "Machine Sazi Arak".
"Izgradnja ovoga mosta je temelj za daljnju suradnju dviju velikih
tvornica "Đure Đakovića" i "Machine Sazi Arak" koje bi mogle
sudjelovati u velikim projektima u Iranu, Hrvatskoj ili u trećim
zemljama," rekao je Torkan.
Razgovori hrvatske i iranske strane trajali su dulje nego što se
očekivalo upravo zbog mosta kod Orašja, čiju gradnju treba financirati
Iran. Ukupna vrijednost mosta procjenjuje se na tri milijuna maraka.
Kako Hina doznaje od hrvatskog pregovarača koji je želio ostati
anoniman, iranska je strana pokazala veliku želju za dobivanje tog
posla.
Za gradnju mosta kod Orašja, međutim, već je raspisan međunarodni
natječaj i prikupljene ponude, tako da hrvatska strana nije mogla
izaći u susret toj iranskoj želji.
Problem je nastao kad je iranska strana počela vezivati dobivanje tog
posla s konačnom realizacijom ugovora o gradnji brodova za Iran u
hrvatskim brodogradilištima. Nakon duljih pregovora, Iranci su od toga
odustali, kaže hrvatski izvor.
Ministri Štern i Torkan potpisali su Protokol s drugog zasjedanja
hrvatsko-iranskog povjerenstva za gospodarsku, trgovinsku, znanstvenu
i tehnološku suradnju.
Hrvatski i iranski ministar potpisali su i Izjavu o ugovoru o
uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja između Hrvatske i Irana. Dvije
su strane taj ugovor već uskladile, a potpisat će ga nakon sređivanja
preostalih formalnosti.
Tijekom dvodnevnoga drugog zasjedanja mješovitog povjerenstva dvije
su se strane mogle bolje upoznati s mogućnostima međusobne suradnje.
Ministar Štern je izrazio zadovoljstvo visokim stupnjem razumijevanja
hrvatskog i iranskog izaslanstva.
Bila je to prigoda da hrvatska strana shvati kako Iran proizvodi i
drugu robu osim nafte, a iranska se strana mogla upoznati s nizom
drugih hrvatskih proizvoda osim brodova, rekao je Štern.
Trgovina između Irana i Hrvatske pokazuje velike fluktuacije, a
ukupno ne zadovoljava ambicije dviju strana. U godini 1996. na objema
je stranama ostvarena razmjena od 170 milijuna dolara.
(Hina) sl sb
091739 MET apr 97