ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Po planu ovogodišnje proljetne sjetve, u Hrvatskoj će se zasijati 713.402 hektara (ha) poljoprivrednih površina, što je 14,6 posto više nego lani. Ako se predviđeni program sjetve ostvari, zadovoljile bi se
hrvatske potrebe za kukuruzom, šećerom, duhanom, krumpirom i jestivim uljem, rekao je direktor Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Hrvatin Čosić.
ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Po planu ovogodišnje proljetne sjetve, u
Hrvatskoj će se zasijati 713.402 hektara (ha) poljoprivrednih
površina, što je 14,6 posto više nego lani. Ako se predviđeni program
sjetve ostvari, zadovoljile bi se hrvatske potrebe za kukuruzom,
šećerom, duhanom, krumpirom i jestivim uljem, rekao je direktor
Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori Hrvatin Čosić. #L#
Po planu ovogodišnje sjetve, trebalo bi se zasijati, primjerice,
410.000 ha kukuruza, tj. 13,1 posto više nego lani, 800 ha raži ili
92,8 posto više, 14.000 ha ili 64,1 posto više jarog ječma. Plan
sjetve šećerne repe na 26.000 ha premašuje prošlogodišnju sjetvu za
21,4 posto, suncokreta (22.000 ha) za 14,3 posto, soje (18.000 ha) za
9,3 posto više, a duhana (7802 ha) za 0,5 posto.
Istodobno, sjetva krumpira bit će obavljena na 70.300 ha, što je 67,8
posto više, a povrtnog i krmnog bilja na 58.000 ha ili 30,9 posto više
nego prošle godine.
Nezasijano će ostati približno 270.000 ha, pri čemu se jedan dio
odnosi na novooslobođeno područje, a ostatak na dio županija koje su
se nedovoljno angažirale u provedbi Zakona o poljoprivrednom
zemjištu te oko pomoći pri organizaciji proizvodnje na neobrađenim
površinama, kazao je Čosić.
Povećanje sjetvenih površina za pojedine poljoprivredne kulture
ponajprije se temelji na materijalnom i financijskom praćenju
proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva osiguralo
je dio potrebnih sredstava, odnosno 233,4 milijuna kuna vrijednih
gnojiva i goriva za ovogodišnju proljetnu sjetvu. Od toga je za sjetvu
šećerne repe izdvojeno gnojiva i goriva vrijednog 31,2 milijuna kuna,
za sjetvu suncokreta 17,61 milijuna kuna, za sjetvu soje 14,4 milijuna
kuna te 120,8 milijuna kuna za sjetvu kukuruza.
Od tog je novca, za oživljavanje proizvodnje i stvaranje uvjeta za
povratak ratnih stradalnika na oslobođena područja osigurano 1200 kuna
po hektaru sjetvene površine, odnosno ukupno 50,29 milijuna kuna.
Kreditna sredstva kojima raspolaže Ravnateljstvo za robne rezerve
čine 11,6 posto od ukupno potrebnih sredstava za realizaciju proljetne
sjetve. Poo Čosićevim riječima, novca nedostaje za motiviranje
poljoprivrednika za intenzivniju proizvodnju.
Kako je kazao, u rješavanju poljodjelskih teškoća, ponajprije
treba osigurati povoljnije kreditiranje. Isto tako, nužno je
uskladiti cijene poljoprivrednih proizvoda sa cijenama reprodukcijskog
materijala, kao i konzistentno vođenje zaštitne politike u poljoprivredno
prehrambenom sektoru.
(Hina) mk sab
241316 MET mar 97