ZAVRŠENA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O POSTDEYTONSKOJ BIH

ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - Dvodnevna Međunarodna konferencija "Bosna i Hercegovina poslije Daytona" na kojoj je sudjelovalo 260 sudionika - političara, diplomata i znanstvenika - iz 43 zemlje svijeta, završila je večeras u Zagrebu izlaganjem ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Jadranka Prlića. #L# U poslijepodnevnom dijelu radu nastupili su viši savjetnik Visokog predstavnika u Sarajevu Cristian Clages, direktor Međunarodnog centra za migracijsku politiku iz Beča Jonas Widgren, suradnica Cantra za strategijske i međunarodne studije iz Washingtona Olga Botcharova, direktor Istočnoeuropskih studija iz Washingtona Janusz Bugajski, analitičar Međunarodne krizne grupe iz Sarajeva Chris Benett, profesor Sveučilišta u Mostaru Ante Markotić i direktor Regionalnog centra OESS-a u Mostaru Edward Joseph, a s pitanjima, polemikama i sličnim istupima, sudjelovalo je još nekoliko desetaka ljudi. Neispunjavanje Daytonskog sporazuma priječi povratak oko 200 tisuća izbjeglica, kazao je Widgren i podsjetio da teče kritična peta godina izbjeglištva, kad izbjeglice dobivaju dozvolu za stalan boravak. "Ovo mora biti ljeto povratka!", istaknuo je Widgren naglasivši potrebu dobre pripreme povratka jer će ti ljudi istisnuti ogroman broj onih koji se nalaze u njihovim domovima. "Bez masovnog povratka neće biti proveden Daytonski sporazum, a države bez naroda nisu države", poručio je Jonas Widgren. Janusz Bugajski je podsjetio da je Daytonski sporazum trebao jamčiti trajan mir svima u BiH te položiti temelje za reintegraciju zemlje. Međutim, sadašnji izgledi za budućnost BiH nisu dobri. "Bez snažne međunarodne potpore Bosna neće preživjeti" kazao je on. Prema Bugajskom, nedavni događaji pokazuju da postoji namjerno odugovlačenje s izgradnjom institucija države, koje se skriva iza načela etničke proporcionalnosti i uporabe kompliciranih načela, pa separatističke institucije poput Herceg-Bosne, iako raspuštene, koče reintegraciju. Glede građanskih odrednica Deytonskog sporazuma Bosna je danas još podjeljenija nego prije, ustvrdio je Bugajski i kazao kako sve tri strane izbjegavaju ozbiljniju gospodarsku obnovu, a vlast vanjsku pomoć koristi za vlastitu promociju. Uza sve to, drži direktor Istočnoeuropskih studija, politička budućnost BiH uvelike će ovisiti o političkim događajima u Zagrebu i Beogradu. Bugajski smatra da postoji izravna zavisnost između demokracije i integracije BiH. Ako međunarodna zajednica misli promicati miltikultiralnu BiH, mora se posvetiti izgradnji građanskog društva u toj državi, koja će se, inače, podjeliti po etničkom načelu, a čije bi dijelove mogle aposrbirati susjedne dvije države. Kao posljedica, ostala bi mala, nezadovoljna i ranjiva muslimanska država koja bi se mogla radiklalizirati, a na lokalnim razinima zadugo bi se zadržao osjećaj osvetoljubivosti, smatra Janusz Bugajski. Direktor mostarskog OESS-ova ureda rezignirano je zapitao što su donijela skupa ulaganja međunarodne zajednice u Mostar te odgovorio da je taj grad i dalje ostao polariziran. I dalje je ostala duboka podjeljenost oko lokalnih izbora, gradonačelnik i zamjenik ne nastupaju zajedno, a mediji i dalje ostaju zatvoreni za drugu stranu. Hrvatski mediji nisu uopće objavili ponudu zamjenika Oručevića da omogući povratak 1000 Hrvata u istočni dio grada. Jedini napredak Jospeh vidi u slobodnijoj klimi nastaloj "uhićenjem Tute i Štele". Edward Jospeh se složio s tvrdnjama da je Dayton donio mir na nepravdenoj osnovi, ali je zaključio da vodstva naroda moraju prekinuti s politikom koja je dovela do sukoba. Ministar vanjskih poslova Prlić mišljenja je da je u BiH na snazi sukob civlizacija izrastao iz potrebe redifinicije kolektivnih identiteta. Deytonski sporazum donio je prekid borbi i proizveo asimetričnu, složenu državu, sastavljenu od dva potpuno različita entiteta. Taj sporazum promiče federaciju etničkih enklava kao protutežu unitarnoj nacionalnoj državi. Trebat će dosta napora da provođenje sporazuma prevlada logiku totalnog razdvajanja identiteta. Ovi će prostori, bez obzira na sve, ostati dijelom Europe, okrenuti njezinim temeljnim vrijednostima. Pitanje je samo koliko će vremena trebati za tu integraciju, a uz više razbora i tolerancije, to se može ostvariti relativno brzo, zaključio je ministar Prlić. (Hina) li bn 162258 MET mar 97