ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Dvodnevna međunarodna konferencija "Bosna i Hercegovina: poslije Daytona" koja je počela jutros u Zagrebu, postavila je pitanje učinkovitosti vojne suradnje Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, partnera od
čijeg zbližavanja uvelike ovisi mirovni proces na Balkanu.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Dvodnevna međunarodna konferencija "Bosna i
Hercegovina: poslije Daytona" koja je počela jutros u Zagrebu, postavila
je pitanje učinkovitosti vojne suradnje Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH,
partnera od čijeg zbližavanja uvelike ovisi mirovni proces na Balkanu. #L#
Konferenciju koje se održava u organizaciji Hrvatskog centra strategijskih
istraživanja, a koja je okupila oko 130 političara, vojnih stratega i
diplomata iz Bosne i Hercegovine, SAD, Hrvatske i inozemstva otvorio je
ravnatelj Instituta za primjenjena društvena istraživanja iz Zagreba Ivan
Rogić koji je kazao da je Hrvatska višestruko zainteresirana za BiH. Hrvatsku
za BiH veže ratne solidarnosti sa žrtvom, a događaji u BiH izazivaju refleks
u Hrvatskoj za vlastitu stabilnost. Također, u BiH je u tijeku dekostrukcija
integralističkog modela za koji Hrvatskoj nije svejedno kako će se izvesti
u zemlji koja je također domovina Hrvata.
Direktor centra Marin Sopta dodao je da pitanje BiH predstavlja izazov za
sigurnost jugoistočne Europe.
Uvodno govoreći zamjenik ministra obrane Republike Hrvatske general
Krešimir Ćosić upozorio je na nedostatnosti postdaytonske vojne suradnje.
Ocijenio je da federalni partneri, uslijed različitih interesa i vrijednosti,
u izgradnji vojske Federacije BiH daju prioritet različitim ciljevima,
tako da postoje njihove odvojene strategije.
Treba izgrađivati dobre civilno vojno-civilne odnose u kojima su za sada
ostvareni početni koraci, dakle jako ministarstvo obrane, pretvaranje
zajedničkog zapovjedništva u združeni stožer, depolitizacija vojske te
izobrazba časnika u zapadnom vojnom modelu, kazao je general Ćosić.
Suprotno od toga, sada se vojska Federacija naoružava, iako ne postoji
strategija njezina djelovanja, a generali donose odluke izvan civilne
kontrole. Događaji na terenu usložnjavaju stanje, vodi se intezivan
propagandni rat koji podsjeća na vrijeme hrvatsko-muslimanskih sukoba u
kojem se Hrvati krive za sve, kazao je general Krešimir Ćosić.
Šef kabineta ministra obrane Federacije BiH Martin Bevanda složio se
u više tvrdnji s generalom Ćosićem. Uvjete za ulazak u međunarodne
integracije federalni partneri ne mogu postići bez pomoći međunarodne
zajednice. Premda je na snazi primirje pravoga mira neće biti dok se
ne izgrade institucije koje će omogućiti ulazak u međunarodne
integracije poput Partnerstva za mir, itd. Upozorio je na daljnju
prisutnost ideja velike Srbije i muslimanskog radikalizma koje su
prijetnje miru, osobito ako međunordne snage napuste BiH.
Veleposlanik BiH pri UN Muhamed Sacirbay pošao je od tvrdnje da
Hrvatska i BiH, kao i Muslimani i Hrvati, imaju isprepletenu prošlost
i budućnost te da stoga moraju imati više povjerenja u međusobne
odnose i prisiliti međunarodnu zajednicu da razgovara s njima kao sa
sebi jednakima.
Sacirbay ja kazao da EU postaje dosta isključiva kao ekonomski klub
bogatih članica, te da međunarodna zajednica nije imala viziju šta
treba raditi u BiH, što je izazvalo institucionalni vakum u BiH.
Odbacio je da nacionalizam kao politiku koja bi mogla voditi
budućnosti kazavši da put BiH prema Europskoj uniji vodi preko
Zagreba, a put Hrvatske prema NATO-u preko Sarajeva. "Dayton je živ
ali jedva", kazao je veleposlanik Sacirbay kazavši da je on sada samo
primirje, ali Federacija je temelj za demokratizaciju i reintegraciju
BiH.
Američki veleposlanik Peter W. Galbraith polemizirao je s javnim
stajalištima koja drže da je Daytonski sporazum sklopljen da bi se
ispunila samo njegova vojna strana. Mi želimo trajni mir, a on se može
postići samo ako će se ispuniti sve što je dogovoreno: povratak
izbjeglica, osuda ratnih zločinaca i očuvanje cjelovitosti BiH za koju
se odlučilo 70 posto njezinih građana. Međunarodna zajednica nagrađuje
one koji surađuju na ispunjavanju Daytonskog sporazuma, a najbolji
suradnik do sada je bio dio BiH pod Federacijom. Republika Srpska
odbila je suradnju smatrajući da će ispunjavanje ljudskih prava
potkopati njezino postojanje, te se suočila s bijedom koja je može
odvesti u skori raspad kao i prije dvije godine tzv. krajinu u
Hrvatskoj, kazao je američki veleposlanik. Srpsko vodstvo u BiH treba
se ugledati na sunarodnjake iz istočna Slavonije koji ovih danas
provode Erdutski sporazum u okviru Hrvatske.
Hrvatska i Federacija BiH imaju otvorena vrata za suradnju sa SAD,
što će im omogućiti bržu integraciju u međunarodne institucije, veću
gospodarsku suradnju i blagostanje, kazao je Galbraith te dodao da
Hrvatska mora omogućiti povratak svim Srbima u svoje domove, i
poštivati slobodu javnog priopćavanja, a Federacija BiH mora omogućiti
povratak svim ljudima svojim kućama. Oni koji budu dijelili BiH na
etničke zajednice neće proći dobro, kazao je Peter Galbraith te
zaključio da trajni mir zahtjeva demokraciju i zakon jednak za sve.
(Hina) li do
151636 MET mar 97