ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - Drugog dana Međunarodne konferencije "Bosna i Hercegovina poslije Daytona" sudionici su razmatrali vojne i političke granice mirovnog mandata SFOR-a, a Konferencija koju organizira Hrvatski centar za
strategijska istraživanja nastavlja se do večeras.
ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - Drugog dana Međunarodne konferencije
"Bosna i Hercegovina poslije Daytona" sudionici su razmatrali vojne i
političke granice mirovnog mandata SFOR-a, a Konferencija koju
organizira Hrvatski centar za strategijska istraživanja nastavlja se
do večeras. #L#
Zamjenik zapovjednika SFOR-a za logistiku MGen Klaus Fruhhaber je
rekao da su snage SFOR-a - tri divizije sastavljene od 15 nacija
članica NATO-a i 17 nacija nečlanica NATO-a - ispunile zadaću
sprečavanja ponovnog izbijanja rata u BiH, međutim, nisu uspjele
spriječiti ometanja razvoja civilnog života. To je, po njegovim
riječima, osobito izraženo na granicama entiteta, a najveće napetosti
se javljaju u Mostaru i Brčkom.
"Mostar je indikativan za stanje u Federaciji. To je, međutim, stvar
IPTF-a (međunarodne policije) kojeg mi podupiremo", kazao je
zapovjednik Fruhhaber. Pojasnio je da SFOR-ova obveza nije
razoružavanje "strana" i hvatanje ratnih zločinaca, te zaključio: "Naš
mandat traje 18 mjeseci i ne znam što će se dogoditi kad odemo. Odluka
o našem povlačenju svakako je politička, a ne vojna."
Znanstveni savjetnik RAND Corporation iz Washington D.C. Bruce R.
Pirnie je rekao da Amerika, država fascinantne moći, ima tek posredan
interes u BiH. SAD ima vrlo izražen neizravan interes jer kao prva
sila NATO-a mora djelovati tamo gdje je interes NATO-a (bez vodstva
SAD-a akcije propadaju).
U SAD-u se od početka znalo da su Srbi agresori, ali ta je država i
dalje glasovala za rezolucije UN-a koje su dijelile krivnju, a uplela
se tek kad se moralo birati između pravde i mira. "Izabran je mir jer
bi za uspostavu pravde trebala primjena sile za koju nitko nije bio
zainteresiran", kazao je Pierne. Kako je rekao Pierne, temelj mira kao
i uvjet potpisivanju Daytonskog sporazuma su jake Hrvatska i Srbija.
Unutrašnja razgraničenja u BiH postoje da bi se prijelazom te crte
lakše znalo tko je agresor, dodao je.
Amerika svoje odnose zasniva na čistoj kalkulaciji, bez simpatija, i
u tom smislu bliže joj je Hrvatska jer je zemlja koja se može
suprotstaviti Srbiji s naslijeđenim arsenalima bivše JNA. Kazao je i
da američko vodstvo neće, s obzirom na unutarnje odnose na političkoj
sceni, dopustiti da se događaju nove Srebrenice, ali će teško privesti
kraju sve odredbe Daytonskog sporazuma. Ratne zločince teško da ćemo
hvatati, ponajviše zato što ih je većina na strani Srba, a oni bi
mogli pomisliti da smo pristrani. Što se tiče povratka izbjeglica, to
nije samo pitanje političkog dopuštenja nego i oportunosti povratka
tamo gdje nema osobne sigurnosti.
Sjedinjene Države brine mogućnost da ojačani Muslimani u dogledno
vrijeme napadnu Srbe. One bi teško objasnile javnosti da moraju
djelovati protiv ratne žrtve. Noćna mora SAD-a bio bi i raspad
Fedracije, ali vjerujem da bi Hrvatska bila svjesna da bi time
izgubila toliko važne odnose sa zapadnim svijetom, rekao je Pierne.
Zaključujući, Pierne je kazao da je najmanje što žele Sjedinjene
Države obnova BiH kakva je bila prija rata, jer to bi "bilo strateški
ludo". Svjesni smo da ne postoji ni jedinstvena Vlada BiH koja bi
mogla štititi cjelokupno stanovništvo. Međutim, neprijateljstva koja
su osnažena kao negativna iskustva Drugoga svjetskog rata ostat će
duže prisutna od bilo kakvoga vojnog angažmana koji bi mogao trajati
pod vodstvom SAD-a, rekao je.
U vezi s budućnosti BiH, Pirnie je izrazio optimizam za one dijelove
BiH u kojima "žive Hrvati povezani s Hrvatskom", ali je kazao da je
pesismističan za one dijelove s muslimanskim pučanstvom koji su, po
njemu, strateški neodrživi bez suradnje s hrvatskom stranom. "Hrvatski
narod morao bi željeti tu muslimansku zajednicu", kazao je Bruce R.
Pirnie.
Suradnik u NATO-ovu Odjelu političkih odnosa Luc Gardien-Furhmann je
istaknuo da Daytonski sporazum nije potisan između pobjednika i
poraženog te da su strane potpisnice odgovorne za njegovu provedbu, a
ne NATO. Sporazum je kompromis i ravnoteža cjelovitosti zemlje i
samouprave svakog entiteta. NATO će pomoći da se učvrsti mir i obnovi
gospodarstvo, a Hrvatska i SRJ odgovorne su pridonijeti miru u BiH.
Međunarodna zajednica odlučna je u provedbi tog sporazuma i sigurno
neće biti novih sporazuma. SFOR odlazi u ljeto 1998., ali Dayton traje
i dalje; tada će se dati okvir za njegov nastavak. To neće biti kraj
naših zanimanja i potpore miru. Vojno nadgledanje nakon toga može se
provesti drugim sredstvima, kazao je Luc Gardien-Furhmann iz Odjela
političkih odnosa NATO-a.
(Hina) li vkn
161643 MET mar 97