FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GRADITELJI MASLENIČKOG MOSTA: SRETNI SMO I PONOSNI!

ZADAR, 9. ožujka (Hina - Ivica Marijačić) - Novi Maslenički most preko Novskog ždrila, po izjavi ministra razvitka i obnove dr. Jure Radića, najveće ikad ostvareno djelo hrvatskih graditelja, sutra će u podne biti otvoren je za promet svih vozila. Dugačak je 377,60, a širok 21,40 metara. Most je četverotračan i, po najavama najviših hrvatskih dužnosnika, sastavni je dio buduće jadranske auto-ceste, kao i auto-ceste koja će povezivati sjevernu i južnu Hrvatsku.
ZADAR, 9. ožujka (Hina - Ivica Marijačić) - Novi Maslenički most preko Novskog ždrila, po izjavi ministra razvitka i obnove dr. Jure Radića, najveće ikad ostvareno djelo hrvatskih graditelja, sutra će u podne biti otvoren je za promet svih vozila. Dugačak je 377,60, a širok 21,40 metara. Most je četverotračan i, po najavama najviših hrvatskih dužnosnika, sastavni je dio buduće jadranske auto-ceste, kao i auto-ceste koja će povezivati sjevernu i južnu Hrvatsku. #L# Armirano-betonski most, 15 po veličini u svijetu takve vrste, ima jedan luk raspona 200 metara. Most su projektirali stručnjaci zagrebačkog Građevinskog fakulteta dr. Jure Radić, dr. Vinko Čandrlić i mr. Zlatko Šavor. Izgradila ga je splitska tvrtka Konstruktor koja je u gradnju mosta utrošila tri milijuna kg armatura, 18,5 tisuća kubnih metara betona i 143 tone kabela za prednapinjanje. Gotovo sve odgovorne osobe ističu da je most ponos hrvatskih graditelja, ali da nije i spomenik sam sebi niti spomenik graditeljima, nego strateški hrvatski infrastrukturni objekt. Potreba za premošćivanjem Novskog ždrila ukazala se neizbježnom nakon što su pripadnici okupacijske srpske vojske 21. studenoga 1991. godine srušili stari Maslenički most. Okupacijom tog dijela hrvatskog prostora i rušenjem mosta, južna Hrvatska ostala je gotovo izolirana od sjeverne, a jedina preostala veza bio je most preko otoka Paga i trajektna veza Pag - kopno (Žigljen - Prizna). Izgradnji novog mosta graditelji su mogli pristupiti tek nakon ograničene oslobodilačke akcije Maslenica krajem siječnja 1993. godine u kojoj je oslobođeno Novsko ždrilo, te još desetak sela u zadarskom zaleđu. Čim je akcija završila, 25. siječnja 1993. godine predsjednik RH, dr. Franjo Tuđman, postavio je temeljni kamen za gradnju novog Masleničkog mosta. Kao privremeno rješenje, 18. srpnja 1993. godine postavljen je pontonski most preko Novskog ždrila. Izvođačka tvrtka Konstruktor, 15. ožujka 1993., dovozi prvi buldožer na gradilište novog Masleničkog mosta, ali kako je gradilište bilo na dometu topničkih oruđa srpske okupacijske vojske, iz sigurnosnih razloga, ozbiljniji radovi na mostu još nisu mogli početi. Radnici splitskog Konstruktora su ipak pripremali gradilište. Na pripremne radove, koji bi objektivno trajali oko tri mjeseca, radnici Konstruktora potrošili su gotovo dvije godine upravo zbog nepotpune sigurnosti. Ipak, u ožujku 1995. godine, postavljaju prvi konstruktivni beton u temelj prvog stupa na strmoj dobali Novskog ždrila, na velebitskoj strani. Tek nakon oslobodilačke akcije Hrvatske vojske "Oluja", u kolovozu 1995. godine, radnici Konstruktora mogli su svom snagom graditi most. Luk mosta je sagrađen za devet mjeseci, a to je ujedno bio i najsloženiji i najizazovniji zahvat u cijelom projektu. Potom su na luku sagrađeni stupovi, a na njih postavljeni tzv. T-nosači, te izgrađena kolnička ploča. Betoniranje kolnika završeno je do polovice prosinca 1996. godine, a u siječnju i veljači ove godine završeno je asfaltiranje kolnika. Ministar Radić je prošlog tjedna objavio da je most završen, nakon što je 16 natovarenih kamiona, teških po 30 tona, ispitivalo izdržljivost mosta. Novi Maslenički most udaljen je oko 800 metara od starog srušenog, prema zapadu. Upravitelj gradilišta bio je 35-godišnji dipl. ing. Mladen Škomrlj iz Splita, djelatnik Konstruktora. Za sebe kaže da je bio na gradilištu ujedno i najstariji stručnjak među inžinjerima. Nakon što je diplomirao na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, zaposlio se u splitskom Konstruktoru. Dosad ima 8,5 godina radnog staža. Sudjelovao je u projektima gradnje hidroelektrane Đale na Cetini kod Trilja, te na gradnji prometnice Solin - Klis. "Velika je sreća što sam imao prigodu graditi ovaj most. Ona se dobiva samo jednom u životu. Bio je to za mene golemi profesionalni izazov koji nisam mogao odbiti, ali priznajem da sam osjećao i strah, kad sam u ožujku 1993. godine prvi put s obale visoke 90 metara pogledao tjesnac kojega moram premostiti", kaže ing. Škomrlj koji je četiri pune godine proveo na gradilištu. Njegov otac je umirovljeni profesor splitskog Građevinskog fakulteta, supruga je magistrirala i zaposlena je isto na Građevinskom fakultetu u Splitu. Imaju dvoje djece, petogodišnju kćer i petomjesečnog sina. Zamjenik upravitelja gradilišta novog Masleničkog mosta, bio je dipl. ing. Davor Trlaja, 30-godišnji stručnjak iz Šibenika, zaposlen u Konstruktoru. On je odmah nakon što je diplomirao kod prof. Čandrlića u Zagrebu, poslan na ovo gradilišta. Poput inž. Škomrlja, i gospodin Trlaja je ponosan što je dobio prigodu graditi most. Oženjen je, a surpuga i kćer mu žive u Šibeniku. Obojica su puni hvale za svoje suradnike i za sve radnike. Jednim od najvećih uspjeha drže činjenicu da nitko od radnika nije stradao tijekom gradnje, što je, kažu, svjetska rijetkost. Novi Maslenički most je cjelovito djelo hrvatskih stručnjaka. U vrijeme bivše Jugoslavije, sve mostove u Hrvatskoj gradila je beogradska Mostogradnja, primjerice Krčki, stari Maslenički, Paški i ostale. Ovo je prvi put da je jedna hrvatska tvrtka sagradila ovakav objekt i da hrvatski stručnjaci, bez pomoći sa strane, izgrade most. Kako ističu sami rukovoditelji gradnje, Maslenički most je sagrađen u rekordnom roku, oduzme li se gotovo dvogodišnje razdoblje u kojemu se nije moglo graditi zbog srpskih napada na taj prostor. Isto tako, cijena koštanja mosta, oko 80 milijuna kuna, znatno je niža od svjetskih stnadarda, naglašavaju. Osim mosta, splistki Konstruktor je sagradio i pristupne ceste s obje njegove strane, 800 metara s velebitske i oko 1500 metara s zadarske strane. Dopuštena brzina vožnje preko mosta je 80 km na sat, a vozači neće plaćati mostarinu, dok se ne sagradi auto-cesta na kojoj će se vozarina plaćati kao i na ostalim auto-cestama. (Hina) im ds 091013 MET mar 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙