ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Zagrebačka banka d.d. očekuje da će do 2000. godine obavljati 40 posto deviznog platnog prometa u Hrvatskoj i da će imati 33 posto udjela u ukupnom kreditiranju građana u Hrvatskoj te 30 posto udjela u
kreditiranju pravnih subjekata, kazao je na Drugom hrvatskom financijskom forumu, koji se ovih dana održava u Zagrebu, član uprave te banke Davor Holjevac. S obzirom na prošlogodišnji udjel Zagrebačke banke na tržištu, to bi predstavljalo povećanje za tri postotna boda u kreditiranju stanovništva, ali smanjenje po dva postotna boda u deviznom platnom prometu i kreditiranju pravnih subjekata.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Zagrebačka banka d.d. očekuje da će do
2000. godine obavljati 40 posto deviznog platnog prometa u Hrvatskoj
i da će imati 33 posto udjela u ukupnom kreditiranju građana u Hrvatskoj
te 30 posto udjela u kreditiranju pravnih subjekata, kazao je na
Drugom hrvatskom financijskom forumu, koji se ovih dana održava u
Zagrebu, član uprave te banke Davor Holjevac. S obzirom na
prošlogodišnji udjel Zagrebačke banke na tržištu, to bi predstavljalo
povećanje za tri postotna boda u kreditiranju stanovništva, ali
smanjenje po dva postotna boda u deviznom platnom prometu i
kreditiranju pravnih subjekata. #L#
Pretpostavka takvom razvitku stabilni su makroekonomski uvjeti, kako
je istaknuo Holjevac.
Zagrebačka banka je privatizirana, a strani ulagači su svoj
udjel u toj banci uvećali od kolovoza do prosinca prošle godine s
14,32 na 23,89 posto. Dionice banke u tom su razdoblju uglavnom
prodavale domaće privatne tvrtke, koje su svoj udjel u vlasništvu
banke smanjile s 34,19 na 39,11 posto te javna poduzeća, fondovi i
tvrtke u pretežitom državnom vlasništvu. Prema Holjevčevim riječima,
do 2000. godine namjeravaju se potpuno riješiti vlastitih dionica
koje su krajem godine imale udjel od 8,49 posto te uvećati udjel
stranog vlasništva na otprilike 32 posto, dok bi istodobno privatne
tvrtke kontrolirale 37 posto dionica banke, fondovi 18 posto, a
fizičke osobe 13 posto.
Banka je u proteklom razdoblju privatizirana, postala svjetski
prepoznatljivom te prvom hrvatskom bankom koja je bez državne
garancije dobila inozemni sindicirani zajam, izašla na međunarodno
tržište kapitala i pokrenula postupak dobivanja kreditnog rejtinga,
istaknuo je Holjevac i dodao kako za kraj travnja ili početak svibnja
priprema izdavanje euroobveznica. No, banka još uvelike radi na stari
način, ima višak zaposlenih, a i zastarjeli izgled poslovnica i
šaltera.
Do 2000. godine, međutim banka bi trebala u potpunosti promijeniti
izgled poslovnica, njezino bi se poslovanje racionaliziralo i
proširila mreža bankomata sa sadašnjih 70 na 300. Banka bi također
uvela model osobnog bankarstva, a postigla bi i jednaki standard
usluga diljem svoje mreže. Mreža poslovnica bi se posebice širila
u istočnom i središnjem dijelu Hrvatske, ali, upozorava Holjevac,
to će ovisiti o profitabilnosti svake poslovnice.
U idućem bi se razdoblju posebna pozornost posvetila jačoj kontroli
troškova, unapređenju praćenja profitnih centara, uvođenju novih
programa edukacije, poboljšanju informatičke podrške uz istodobno
smanjivanje broja zaposlenih, zaključio je Holjevac.
(Hina) dš sbo
070959 MET mar 97