ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Trgovačka banka d.d. u prošloj je godini ostvarila 27,8 milijuna kuna čiste dobiti, prema 23 milijuna kuna godinu dana ranije, pri čemu je zadržana dobit iznosila 26,4 milijuna kuna prema 21,9 milijuna iz
godine ranije, podaci objavljeni na Drugom hrvatskom financijskom forumu, u sklopu predstavljanja te banke. No, važno je naglasiti kako podaci za 1996. godinu još nisu revidirani. Predsjednik uprave banke Damir Odak tom je prigodom govorio o perspektivama razvoja financijskog tržišta u Hrvatskoj i planiranim koracima u prilagođavanju Trgovačke banke novim tržišnim uvjetima.
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Trgovačka banka d.d. u prošloj je godini
ostvarila 27,8 milijuna kuna čiste dobiti, prema 23 milijuna kuna
godinu dana ranije, pri čemu je zadržana dobit iznosila 26,4 milijuna
kuna prema 21,9 milijuna iz godine ranije, podaci objavljeni na Drugom
hrvatskom financijskom forumu, u sklopu predstavljanja te banke. No,
važno je naglasiti kako podaci za 1996. godinu još nisu revidirani.
Predsjednik uprave banke Damir Odak tom je prigodom govorio o
perspektivama razvoja financijskog tržišta u Hrvatskoj i planiranim
koracima u prilagođavanju Trgovačke banke novim tržišnim uvjetima. #L#
Naime, poslovodstvo banke predviđa kako će sve jača konkurencija
na bankarskom tržištu, budnija javnost i uspješnija zakonska
regulativa dovesti do sazrijevanja i potom, restrukturiranja
financijskog tržišta. U tom procesu će uslijediti čišćenje tržišta,
kako je kazao Odak, u kojem će najteže proći one banke koje su
neoprezno gradile svoj kreditni portfelj pa ga neće moći podesiti
u skladu s promjenama te one banke koje neće biti sposobne kontrolirati
troškove.
Nakon faze čišćenja uslijedit će nadmetanje troškovima u kojem će
glavno obilježje biti tehnološka utrka s ciljem minimizacije troškova
i povećanja kvalitetne usluge, a tu će, prema Odakovim riječima, po
pitanju ekonomije obujma nužno izgubiti utrku samo banke koje u
naredne dvije do tri godine postići kritičnu veličinu, dok će kod
ostalih presuditi kvaliteta poslovodstva.
Kreditni portfelj Trgovačke banke je zdrav, a razlika prihoda i
rashoda takva da je profitabilnost poslovanja izuzetno velika,
istaknuo je Odak. Likvidnost banke je također zadovoljavajuća, no
nedostatak je banke vrlo niska produktivnost zaposlenih, koja jedva
dostiže 15 posto prosječne produktivnosti usporedivih zapadnoeuropskih
banaka, kazao je Odak.
Banka bi, nastavio je on, ukoliko želi biti sigurna da će se održati
na tržištu kao samostalna univerzalna poslovna banka, trebala
planirati uvećanje aktive do najmanje dvije milijarde kuna do kraja
2000. godine, što pretpostavlja godišnju stopu rasta aktive od
otprilike 40 posto. Ukoliko to uspije, banka bi postigla udjel na
tržištu između četiri i pet posto, što u banci smatraju dugoročno
optimalnim tržišnim udjelom banke takvog profila.
Inače, aktiva banke krajem prošle godine dosegnula je 438,1 milijun
kuna prema 285,4 milijuna kuna iz 1995. godine. Pritom su novčana
sredstva ostvarila najveću stopu rasta, naime uvećana su sa 35,1
milijun kuna na 147,23 milijuna kuna, a znatnije su porasli i
kratkoročni krediti, sa 77,2 milijuna kuna na 105,3 milijuna kuna.
Do početka godine glavnina aktive banke bila je kratkoročna, no njeno
je održavanje skupo, pa stoga, da bi bilo isplativo kamatna marža, tj.
razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa mora biti velika.
Banka će stoga, s ciljem uvećanja produktivnosti u očekivanom okružju
nižih kamatnih marži, nastojati uvesti srednjeročni kredit kao glavni
proizvod banke te istodobno intenzivirati poslovanje s građanstvom.
Istodobno, poslovodstvo banke smatra kako bi do 2000. godine trebalo
uvećati kapital banke sa sadašnjih 70 milijuna kuna na 200 milijuna
kuna. Dioničarima bi se dividenda za prošlu i sljedeće tri godine
isplaćivala u zamjenjivim obveznicama za dionice s put-opcijom koja bi
istekla 30 dana po isplati dividende.
Naime, u tom bi roku dioničari mogli banci obveznice prodati za
gotovinu, a nakon toga zadržavaju obveznice, koje bi nosile prihod od
10 posto godišnje do dana konverzije, kada bi se, pak, mogle mijenjati
za redovne dionice banke po nominalnoj vrijednosti.
Izdavanje kapitala obavilo bi se u tri otprilike podjednake emisije,
pri čemu bi se emisije u rujnu 1997. i 1998. godine odvijale po
postupku javne ponude, s time da se prvo izvrši zamjena svih
zamjenjivih obveznica ponuđenih na konverziju, a tek bi se potom
preostale dionice prodale najboljim ponuđačima. Točan način treće
emisije, u 1999. godini, koja bi bila provedena po postupku odobrenog
kapitala, definirala bi uprava banke naknadno uz prethodnu suglasnost
bančinog Nadzornog odbora.
(Hina) dš sbo
061628 MET mar 97