ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Cibalae banka u prošloj je godini zabilježila znatno niži gubitak od 13,9 milijuna kuna evidentiranih 1995, što je, među ostalim, i posljedica pokrivanja rizičnih plasmana na teret prihoda iz redovnog
poslovanja, rekao je predsjednik Uprave te banke Drago Begić.
ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Cibalae banka u prošloj je godini
zabilježila znatno niži gubitak od 13,9 milijuna kuna evidentiranih
1995, što je, među ostalim, i posljedica pokrivanja rizičnih plasmana
na teret prihoda iz redovnog poslovanja, rekao je predsjednik Uprave
te banke Drago Begić. #L#
Ove godine u banci planiraju racionalizirati poslovanje, pokriti
nastale gubitke iz 1995. i 1996. godine, te ostvariti pozitivne poslovne
rezultate kojima bi se stvorile potrebne rezerve, nastavio je Begić. Po
njegovim riječima, strategijski je cilj banke dokapitalizacija, kako
bi ostala u krugu srednje velikih banaka.
Također, dugoročno u banci planiraju proširiti poslovnu mrežu, kao i
poslovanje s tvrtkama i građanstvom, te se uključiti u poslove domaćeg
platnog prometa za pravne osobe.
Lani je banka započela odobravati i kredite građanima otvaranjem
kreditne linije za gotovinske nenamjenske kredite. Krediti se odobravaju
na rok od dvije i tri godine uz kamatnu stopu od 15 posto i uz depozit
u iznosu jedne trećine traženog kredita. Maksimalan iznos kredita je
20 tisuća maraka, a namijenjen je bančinim štedišama. Pored toga, ove
će godine banka početi odobravati i stambene kredite, najavio je Begić.
Dosad je malim i srednjim tvrtkama te obrtnicima odobreno približno
15 milijuna maraka dugoročnih investicijskih kredita iz sredstava
Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koje su tvrtka uglavnom koristile
za proširenje kapaciteta, rekonstrukciju i zasnivanje poduzetništva,
rekao je Begić.
U strukturi ukupnih bančinih plasmana 63 posto plasmana su dugoročni,
a ostatak kratkoročni plasmani. Od toga, 32 posto su krediti odobreni
građanima, a preostali dio je odobren pravnim osobama.
U sklopu ukupnih prihoda Banke najznačajniji su bili prihodi od kamata
i provizija, dok u strukturi troškova najveće opterećenje čine opći
administrativni troškovi, troškovi kamata i provizija od usluga,
nastavio je Begić.
Kunska je štednja lani porasla 20 posto u odnosu na prethodnu
godinu, ali unatoč tome porastu kunska štednja još je uvijek u
zaostatku u usporedbi s deviznom štednjom, koja je lani uvećana
37,6 posto. Stara devizna štednja krajem 1995. godine bila je
približno 42 milijuna njemačkih maraka, a lani je umanjena 15 posto.
Trenutačno njezin temeljni kapital iznosi 61,04 milijuna kuna, a
podijeljen je na 152,6 tisuća dionica nominalne vrijednosti 400 kuna
po dionici. U vlasništvu banke privatne tvrtke sudjeluju sa 90,25 posto,
državne tvrtke sa 7,69 posto, dok je 2,06 posto u vlsništvu društva.
Ukupni ulozi banke u dionice, udjele i sudjelujuće interese u drugim
tvrtkama iznose 19,2 milijuna kuna, što je 3,5 posto ukupne aktive banke.
Te uloge Uprava banke nastoji prodati, jer ne donose dobit, napomenuo je
Begić.
(Hina) mib sbo
201414 MET feb 97