ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Za samo nekoliko dana Europu će +preplaviti europski novac nazvan "euro". Malo je onih koji će se po +metropolama Europske unije sjetiti da je na hrvatskim prostorima +2.700 godina prije Krista, u
vučedolskim enolitskim talionocama i +kovačnicama, bila kolijevka europske pravalute, prvoga europskoga +pranovca u obliku ingota ili sjekirica s određenim robno-+trgovačkim ekvivalentom, stoji u napisu o hrvatskoj novčarskoj +baštini mr. Ante Milinovića, objavljenom u reviji InterCity. L#L+ "Velika vrijednost hrvatske novčarske baštine sve do naših dana +ostala je zanemarena i nepoznata", ističe autor. Razlog - "novac je +jedan od atributa državne suverenosti", a Hrvatska je stoljećima +bila u vrlo "nepogodnom državno-pravnom položaju". Malo je onih +koji znaju da je u vrijeme državnih zajednica Hrvatske s Ugarskom, +Venecijom i Austrijom, kao svojevrsnih prethodnica Europske unije, +postojao zajednički novac sa znakovljem svih udruženih država pa +tako i s "hrvatskim državnim simbolima".+ Mnogi Hrvati još uvijek ne znaju ni to "da je stara hrvatska moneta s +kuninim likom , tzv. zagrebački denar ili slavonski banovac, već u +13. i 14. stoljeću bila međunarodno priznato i vrlo cijenjeno +plaćevno sredstvo, a da je nakon banovca još dulji i veći +međunarodni rejting diljem Europe imao dubrovački srebrni novac".
ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Za samo nekoliko dana Europu će
preplaviti europski novac nazvan "euro". Malo je onih koji će se po
metropolama Europske unije sjetiti da je na hrvatskim prostorima
2.700 godina prije Krista, u vučedolskim enolitskim talionocama i
kovačnicama, bila kolijevka europske pravalute, prvoga europskoga
pranovca u obliku ingota ili sjekirica s određenim robno-
trgovačkim ekvivalentom, stoji u napisu o hrvatskoj novčarskoj
baštini mr. Ante Milinovića, objavljenom u reviji InterCity. L#L
"Velika vrijednost hrvatske novčarske baštine sve do naših dana
ostala je zanemarena i nepoznata", ističe autor. Razlog - "novac je
jedan od atributa državne suverenosti", a Hrvatska je stoljećima
bila u vrlo "nepogodnom državno-pravnom položaju". Malo je onih
koji znaju da je u vrijeme državnih zajednica Hrvatske s Ugarskom,
Venecijom i Austrijom, kao svojevrsnih prethodnica Europske unije,
postojao zajednički novac sa znakovljem svih udruženih država pa
tako i s "hrvatskim državnim simbolima".
Mnogi Hrvati još uvijek ne znaju ni to "da je stara hrvatska moneta s
kuninim likom , tzv. zagrebački denar ili slavonski banovac, već u
13. i 14. stoljeću bila međunarodno priznato i vrlo cijenjeno
plaćevno sredstvo, a da je nakon banovca još dulji i veći
međunarodni rejting diljem Europe imao dubrovački srebrni novac".
Tko danas zna, pita se mr. Milinović, da je na "hrvatskom povijesnom
tlu novac nekada bio kovan u više od 40 kovnica", te da
nejproduktivnija, ona dubrovačka, poslovala od 1284. do 1801. Više
od 500 godina! I najzad, malo je onih koji znaju da je da je prvu
europsku knjigu o bankarstvu i financijskom knjigovodstvu još
1458. napisao dubrovački Hrvat Benedikt Kotruljević.
(Hina) ld ld