ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Otprilike 1900. godine američki je +astronom Andrew Ellicot Douglas prešao s proučavanja Sunčevih +pjega na istraživanje panjeva. Tako je iz ovog egzotičnog zanimanja +za panjeve nazvana nova znanost danas
poznata kao - +dendokronologija, piše u mjesečniku "Hrvatska vodoprivreda" koji +se poziva na "National Geograpfic Magazine".
ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Otprilike 1900. godine američki je
astronom Andrew Ellicot Douglas prešao s proučavanja Sunčevih
pjega na istraživanje panjeva. Tako je iz ovog egzotičnog zanimanja
za panjeve nazvana nova znanost danas poznata kao -
dendokronologija, piše u mjesečniku "Hrvatska vodoprivreda" koji
se poziva na "National Geograpfic Magazine". #L#
Douglas je vjerovao da bi pronađe li vezu između širine godova i
vremena, mogao otkriti kronologiju klimatskih promjena upisanu u
presjeku drveća, postajući tako začetnikom jedne nove znanosti.
Osnovao je i prvi laboratorij za istraživanje godova.
Najveći je Douglasov uspjeh točno određivanje starosti
pretkolumbovskih ruševina Pueblo Bonita, uz pomoć uspoređivanja
uskih i širokih godova s uzorka kućnih greda. Primjer starog
batrljka bora (Pinus ponderosa) pokazuje koliko se iz godova može
doznati o njegovoj pedesettrogodišnjoj povijesti.
Središnji prstenovi, ujednačeno razmaknuti, upućuju na četrnaest
godina mirna, normalna rasta. Zatim su naišle četiri sušne godine
što pokazuju uži, zbijeni prstenovi. Vatra je zahvatila šumu
spalivši jednu stranu tijekom njegova sazrijevanja ostavivši
"otvorenu ranu" koja je zarastala sedam godina. Borba sa susjednim
stablima za sunce stanjivala je potom godove, a od 46. godine skup
veoma uskih prstenova pripovjeda o razdoblju suše ili navali
nametnika.
Douglasava istraživanja "panjeva", koja su se prometnula u
dendrokronologiju, pružila su vrijedne podatke o davno prohujalim
klimatskim prilikama na Zemlji. Arheolozi su, pak dobili novo oruđe
za određivanje starosti iskopina.
(Hina) ld ld