ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - Više no jedan Zagorec, Međimurec i +Podravec uhvatit će se za glavu kad pročita da heljda ili hajdina +(Fagopyrum esculentum), nije hrvatska autohtona biljka nego nam +dohodi iz središta Azije odakle je u
15. stoljeću za vrijeme +križarskih ratova prenijeta u Europu. Zar je to ona ista heljda ili +hajdina od koje se spravlja kaša koju uzimaju za pravi narodni i +naravni lijek?
ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - Više no jedan Zagorec, Međimurec i
Podravec uhvatit će se za glavu kad pročita da heljda ili hajdina
(Fagopyrum esculentum), nije hrvatska autohtona biljka nego nam
dohodi iz središta Azije odakle je u 15. stoljeću za vrijeme
križarskih ratova prenijeta u Europu. Zar je to ona ista heljda ili
hajdina od koje se spravlja kaša koju uzimaju za pravi narodni i
naravni lijek? #L#
Francuzi i danas heljdu nazivaju "saracenskim žitom", podsjeća mr.
Zlata Vucelić u listu "Podravka". U Kini se uzgajala već 10.000
godina prije Krista, a danas je prekrila cijeli svijet. Hajdinska
kaša je stara hrvatska hrana, danas pomalo zaboravljena, piše
autorica, osim u sjevernim dijelovima Hrvatske, naročito u
Međimurju, Zagorju i Podravini. Prehrambena znanost heljdu
preporučuje kao iznimno zdravu hranu. Po svojim sastojcima heljda
je vrijednija od većine žitarica. S farmakološkog stajališta,
ističe mr. Vucelić, hajdina sadrži ljekovitu tvar "fagorutin".
Znanstvena istraživanja pokazala su da fagorutin povoljno djeluje
na elasticitet krvnih žila, osobito kapilara, te povećava
mikrocirkulaciju krvi. Danas na tržištu postoji čitav niz biljnih
lijekova i čajeva proizvedenih iz heljde ili hajdine. Najzad, nije
slučajno da heljdu ili hajdinu narod naziva "čistačem krvi".
(Hina) ld ld