FAZ-PUNO JE POSTIGNUTO-16. XII.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 16. XII. 1998. Puno je postignuto, ali puno još treba učiniti "Uvijek kad predstoji konferencija o Bosni i Hercegovini, političare obuzme žurba. U ministarstvima vanjskih poslova europskih država izrađuju se i prepisuju zaključni dokumenti, u Bosni se brzo prihvaćaju zakoni koje traži međunarodna zajednica i ispunjavaju se odredbe kako bi se rog obilja međunarodne pomoći za obnovu i dalje praznio u zemlji obilježenoj višegodišnjim ratom. U četvrtak je u Madridu počelo dvodnevno zasjedanje Vijeća za provedbu mira. U posljednjoj je minuti, prošle subote, napokon stvorena vlada u federaciji Hrvata i (muslimanskih) Bošnjaka. Tek tri mjeseca poslije izbora u rujnu i neposredno prije madridske konferencije, Hrvati i Bošnjaci obavili su svoje demokratske domaće zadaće. Bošnjak Ganić i dalje ostaje predsjednik federacije. I bošnjački je premijer Bičakčić zadržao svoj ured. Hrvat Ivo Andrić Lužanski imenovan je za potpredsjednika koji će za godinu dana zamijeniti mjesto s Ganićem. Inače je dioba vlasti između bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA), koja ima osam ministara, i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kojoj je pripalo pet ministarskih mjesta, ostala očuvana. Još poslije prvih poslijeratnih izbora, u rujnu 1996., stvorena je koalicija odlučujućih bošnjačkih i hrvatskih nacionalnih stranaka SDA i HDZ. (...) Namjera da 1998. bude godina povratka izbjeglica, za sada je propala. Po zaključcima iz Bonna, izbjeglice se ne moraju vraćati samo na područja gdje su sada u većini, nego i u sela i gradove koji su pod vlašću neke druge narodnosne skupine. No, ni ponuda pomoći za obnovu, ni prijetnje otpuštanjem neposlušnih gradonačelnika, nisu mogle znatnije ubrzati povratak. U 'neprijateljska područja' do sada se vratilo tek oko 45 tisuća od ukupno 1,2 milijuna izbjeglica i prognanika. Po želji Zapada, mirovne bi postrojbe 1999. trebale presudno pridonijeti zaštiti izbjeglica koji se vraćaju u manjinska područja. Jer, u Bosni i dalje ne postoji zajednička policija, nego nacionalni policajci Srba, Hrvata i Bošnjaka koji se brinu za dobrobit vlastite narodnosne skupine, a ne za zaštitu svih državljana. Madridska bi konferencija osim toga morala donijeti odluku o oštrijoj borbi protiv krijumčarenja i korupcije i o postizanju izručenja vjerojatnih ratnih zločinaca u Haag. Hrvati i Bošnjaci već su predali sumnjivce Međunarodnom sudu za ratne zločine, ali srpska republika i dalje odbija suradnju sa sudom. Da bi se sve to postiglo, treba pojačati mandat visokog predstavnika i njegove dužnosti koordinatora vojnog i političkog angažmana međunarodne zajednice. U prosincu 1999. Vijeće za provedbu mira odvagnut će uspjehe i neuspjehe" - piše među ostalim Matthias Rueb.