VOA-RAZGOVOR-PRCE-VD MINISTAR OBRANE FEDERACIJE BIH-28-11

GLAS AMERIKE - VOA 28. XI. 1998. "Nisam tražio da se demilitarizira BiH, već da se smanje vojne efektive u ovoj zemlji!" - Miroslav Prce, vršitelj dužnosti ministra obrane Federacije BiH Prilog Vladimira Bilića "Poslije interviewa, koji je s Miroslavom Prcom objavljen u zagrebačkom Jutarnjem listu i reakcija u sarajevskim Večernjim novinama, upitali smo vršitelja dužnosti ministra obrane Federacije BiH je li ponovno oživljena ideja o demilitariziranju BiH: = Ne bih rekao. Briselska deklaracija iz lipnja ove godine - riječ je o provedbi mira - govori i podržava nastojanja na smanjenju vojnih efektiva. To smo pokrenuli u razgovoru s gospodinom Gelbardom, zatim generalom Clarkom i zapovjednikom SFOR-a Meigsom. Oni su svi podržali takvu ideju i mi, Hrvati, nastojimo promovirati tu ideju na prihvatljiv način - da se u BiH ide na smanjenje vojnih efektiva, dakle, na stvaranje nove ravnoteže, kao na možda prvi korak ka demilitarizaciji u regiji u nekom budućem periodu - naravno, sve to uz jamstva NATO saveza i međunarodne zajednice da na ovim prostorima više neće biti sukoba. Ne bi trebalo predstavljati problem dati takve jamstva. Dakle, ne radi se o demilitarizaciji, kako je ovih dana u tisku krivo i tendenciozno prenesena jedna moja izjava. Kažem tendenciozno, jer su samo jedne novine to prenijele na taj način. Dakle, radi se o smanjenju vojnih efektiva u BiH. Mi ćemo to jasno i reći u Madridu. Zašto i ne ići u takav, na koncu humani, aspekt ovoga problema - da se sredstva, koja se izdvajaju za vojsku, izdvoje za gospodarstvo i obnovu. To bi bio naš doprinos, to više što federalni proračun ne može zadovoljiti niti petinu naših potreba. Dakle, što da gradimo - vojsku u oblacima? Na to ne možemo pristati. - Što je s potpisanim sporazumima? Mnogo se govorilo o transparentnosti, pogotovo o transparentnosti financiranja HVO- a? = Malo je poznato u javnosti da smo mi - hrvatska strana u Federaciji - tražili i predlagali Vladi u Republici Hrvatskoj da taj prijenos sredstava postane transparentan, jer nam je stalo da hrvatskom Saboru i javnosti postane jasno za što daju ta sredstva i kako se ona troše. U tom smo smislu naišli na suglasnost i međunarodna zajednica podupire takav koncept. Mislim da smo dužni polagati račune za sredstva koja trošimo. Dio sredstava se kroz to usmjerava za skrb stradalnika rata, dakle, jedno socijalno pitanje. Svaka zemlja bi skrbila o svojem narodnom korpusu, bez obzira gdje je, kada je tako nešto u pitanju. - Što je s raspodjelom sedam milijuna maraka za dodatne plaće pripadnicima HVO-a i Armije BiH? = Mi smo u procesu pregovaranja od 45 dana, koji je Vlada odredila, išli na ustupak, skidajući s popisa 42.000 pripadnika Civilne zaštite. U tom trenutku, omjer je trebao biti 2,3 naprama 1, što odražava i omjer stanovništva u Federaciji 1991. Taj omjer odražava i ukupne raspodjele, koje imamo unutar oružanih snaga, i u ljudstvu, i u oružju. Bilo bi sasvim prirodno da je taj omjer na koncu i zadržan. No, Bošnjaci su inzistirali na nekim smiješnim omjerima, recimo, 10 naprama 1,5 naprama 1, i tako dalje. Mi to nismo mogli prihvatiti. Na koncu, pod vodstvom gospodina Samija Mitre, zamjetnika voditelja stalne misije Svjetske banke u BiH, postignut je načelni dogovor, rekao bih, i krajnji dogovor o raspodjeli u omjeru 2,5 prema 1 u korist bošnjačke strane. Mi smo ovu raspodjelu prihvatili. Naše političko vodstvo je dalo suglasnost da se s time ide u završnu fazu privatizacije, kada su u pitanju izdavane knjižice. Međutim, Visoki predstavnik je donio odluku, uzevši matematičku sredinu između našeg i bošnjačkog prijedloga, koja je krajnje nepravedna i za nas apsolutno neprihvatljiva, što je ovih dana jasno rečeno na svim razinama u hrvatskom korpusu. Prekjučer je visoki predstavnik izjavio da on nije znao za taj naš načelni dogovor i da je to razlog što je moguće preispitivanje odluke. Dakle, sada smo u stanju totalne blokade i ne vidim načina da prihvatimo omjer ispod 2,5 prema 1. U ovom trenutku još ne znamo što će učiniti visoki predstavnik". (VOA)