ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Ukupnu društvenu potrošnju trebalo bi +u idućoj godini smanjiti za 10 do 15 posto u odnosu na predloženi +proračun, a uz to još 15 posto proračuna usmjeriti u poticanje +gospodarstva i izvoza, naglasio je
dr. Žarko Primorac iz Price +Waterhouse Coopersa na današnjem okruglom stolu koji je na temu +"Kako unaprijediti hrvatski izvoz" održan u organizaciji Privednog +vjesnika u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Privredni vjesnik +je također predstavio svoju tradicionalnu anketu Poslovna +očekivanja za 1999., te ocjene i prognoze 46 vodećih hrvatskih +izvoznika.
ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Ukupnu društvenu potrošnju trebalo bi
u idućoj godini smanjiti za 10 do 15 posto u odnosu na predloženi
proračun, a uz to još 15 posto proračuna usmjeriti u poticanje
gospodarstva i izvoza, naglasio je dr. Žarko Primorac iz Price
Waterhouse Coopersa na današnjem okruglom stolu koji je na temu
"Kako unaprijediti hrvatski izvoz" održan u organizaciji Privednog
vjesnika u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Privredni vjesnik
je također predstavio svoju tradicionalnu anketu Poslovna
očekivanja za 1999., te ocjene i prognoze 46 vodećih hrvatskih
izvoznika. #L#
Prognoze gospodarstvenika za iduću godinu su uglavnom
pesimistične. Mnogi je ocjenjuju prijelomnom jer mora voditi
korekciji sadašnjih negativnih trendova u hrvatskom
gospodarstvu.
Hrvatsko gospodarstvo nema mogućnosti pokrenuti nove investicije
iz vlastite akumulacije, niti ih može financirati skupim domaćim
kreditima. Stoga je, smatra dr. Primorac, nužno pokrenuti inozemna
ulaganja koja su niska, većim dijelom zbog nedovoljne sigurnosti
bankarskog sustava, netransparentnog i neefikasnog pravnog
sustava, te visoke porezne presije.
Prema njegovim riječima, ulaganja se mogu potaknuti nizom poreznih
olakšica koje ovise o veličini uloga, zapošljavanju i slično.
Poticanje izvoza je, pak, moguće jedino kroz smanjenje cijene novca
i kredita, stimuliranje razvojnog rada u tvrtkama, carinskim
oslobađanjem za uvoz tehnologije, te usmjeravanjem prihoda od
prodaje javnih poduzeća prema razvoju.
Primorac ističe da država može stvarati samo opći okvir razvoja,
dok tvrtke same moraju poraditi na svojim razvojnim programima,
upravljanju procesima i troškovima, koji su važni elementi
konkurentnosti. Tako i nelikvidnost velikim dijelom ovisi o
upravljanju tvrtke njezinom imovinom.
Samo su tri hrvatske tvrtke (Pliva, Polimeri i kutinska
Petrokemija) imale lani izvoz po vrijednosti veći od 100 milijuna
američkih dolara, a u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci zabilježen je
rast izvoza samo zahvaljujući brodogradnji, rekao je dr. Gorazd
Nikić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Izvoznici u anketi navode da je izvoz neophodan zbog bolje
iskoristivosti kapaciteta, lakše naplativnosti potraživanja i
premalog domaćeg tržišta.
Nikić smatra da postoje dvije mogućnosti: promjena tečaja, koji je
precijenjen od 25 do 30 posto ili hitno smanjivanje troškova
proizvodnje i troškova rada, poreza, kamatnih stopa, te troškova
koji proizlaze iz kašnjenja u naplatama.
Želimo li biti konkurentni, tečaj kune ne smije biti veći od njezine
kupovne moći, kamatne stope ne smiju biti veće od kamata
konkurenata, kao ni nadnice korigirane s produktivnosti rada,
smatra dr. Uroš Dujšin. Pri tom treba zadržati podnošljivu stopu
inflacije.
Glavni je problem u neaktivnoj politici prema europskim
integracijama. Primjerice, dok Slovenija ima 30 bilateralnih
ugovora o slobodnoj trgovini, Hrvatska ima samo dva, s Makedonijom
i Slovenijom, naglasio je dr. Mladen Staničić.
Dr. Zvonimir Baletić upozorio je gospodarstvenike na gubitak
domaćeg tržišta gdje također vlada konkurencija. Prema njegovim
riječima, uz poticanje izvoza treba i zaštititi domaće resurse od
prekomjernog uvoza koji se ne može gledati izolirano od izvoza.
(Hina) js vel