OKRUGLI STOL "MEDIJI I DEMOKRACIJA"

ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Potreba otvaranja većeg prostora dijalogu, veće tolerancije i nadvladavanje polarizacije zaključak je danas održanog okruglog stola o medijima i njihovu utjecaju na razvoj demokracije u hrvatskom društvu "Mediji i demokracija" u organizaciji Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta. #L# Sudionici rasprave novinari, sveučilišni profesori, predstavnici političkih stranaka suglasili su se kako je potrebna veća sloboda medija, no o načinu na koji to treba postići nije bilo jednodušnosti. Po riječima ravnatelja Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta Ivića Pašalića, okrugli je stol doprinos obilježavanju Dana ljudskih prava, 10. prosinca, među kojima je pravo iznošenja mišljenja jedna od temeljnih vrednota. Moderna demokracija temelji se na sustavu prava i sloboda pri čemu su mediji stup demokratskog društva. Sloboda medija nemoguća je bez njihove odgovornosti prema javnosti i društvu, rekao je Pašalić. U medijskom prostoru postoje brojni nesporazumi kada je u pitanju sloboda medija kao uvjet unaprjeđenja demokracije, a Zaklada kroz sučeljavanje različitih mišljenja pokušava pronaći odgovore na neka društvena pitanja i probleme, rekao je član Zakladne Uprave i voditelj okruglog stola Smiljko Sokol. U Hrvatskoj se trenutačno može kupiti 2960 tiskovina od kojih se 760 tiska u Hrvatskoj, a s engleskog govornog područja dolazi ih oko 270. U Hrvatskoj je 1990. postojalo 30 dnevnih listova, a danas ih ima 39, '90-te godine postojala je jedna lokalna televizijska postaja, a danas ih imamo 12. Lokalnih radiopostaja u Hrvatskoj '90-te je bilo 56, a danas ih je 126, izvijestio je Marko Sapunar. Upozorio je na problem autocenzure u medijima i utjecaj vlasništva na programsku orijentaciju medija. Televizija nije idealno sredstvo za razvoj, nego za stvaranje privida demokracije, kazao je Damir Matković koji smatra da veliku ulogu u jačanju demokracije imaju lokalne radijske postaje. Mediji su infrastruktura demokracije i politike i imaju važniju ulogu od stranaka, rekao je Marko Veselica ustvrdivši kako trebamo biti selektivni prema transferima sa Zapada koji imaju tendenciju biti okupatorski. Po njemu, hrvatski narod mora biti kritičan prema procesima koji se prezentiraju kao spasonosni, a zapravo su patološki i moramo učiniti sve da ne postanemo dio globalnog sela čuvajući svoju originalnost i kulturni identitet. Vođenje filozofskih rasprava o slobodi medija Dunja Ujević smatra deplasiranim ocijenivši da je stanje u medijima na rubu incidenta, jer većina njih stvara takvu situaciju u kojoj je dijalog onemogućen. U hrvatskim se medijima stvara privid komunikacije koje u stvari nema, a svaka politička opcija ima svoj medij i publiku. Nastaje polarizacija koja vodi prema politici viskog rizika, drži Anđelko Milardović. O djelovanju medija u zapadnim demokracijama govorio je Ante Beljo ističući da u njima nema neograničene slobode u kojoj svatko može napisti sve, a da za to ne odgovara. Medijsko praćenje izbornog nadmetanja političkih stranaka Ivan Grdešić ocijenio je nezadovoljavajućim, a Ivica Vrkić je kazao kako je prostor za medijske slobode potrebno stvarati tolerancijom u hrvatskom društvu i njegovom izgradnjom kao slobodnog i demokratskog. (Hina) dm dd