NJ-12.XII-WELT-AM.RJEŠENJE ZA KOSOVO

NJEMAČKA DIE WELT 12. XII. 1998. Propalo američko rješenje za Kosovo "Američki posrednik u kosovskom sukobu Christopher Hill ne želi više posredovati između kosovskih Albanaca i srpske vlade. Pošto su ovoga tjedna obje strane odbile i njegov treći nacrt političkog rješenja, rečeno je da Hill neće više putovati u Prištinu ili Beograd. Da je vrijeme da sukobljene strane izravno razgovaraju. U međuvremenu je američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright u Parizu od vođe albanskoga većinskog stanovništva na Kosovu Ibrahima Rugove zatražila da prihvati američki plan. Albanska strana uvijek je ustrajala na međunarodnom posredništvu. Pobunjenički pokret OVK zatražio je preko svoga političkog vođe Adema Demacia Hillovu smjenu, jer da je ili nesposoban ili prosrpski. Hillov predzadnji nacrt razljutio je Beograd jer neki njegovi odlomci zapravo Kosovo čine trećom republikom u Jugoslaviji. Tako je predviđeno da Kosovo dobije predstavništvo u jugoslavenskom saveznom parlamentu a da nije zastupljeno u srpskom parlamentu. Kosovo je za sada dio Srbije. Novi, također odbijeni Hillov plan, predvidio je dvije 'opcije': predstavnike samo u saveznom parlamentu te i u saveznom i u srpskom parlamentu. O tomu Albanci ne žele ni čuti. Traže referendum poslije trogodišnjega prijelaznog razdoblja. Novi plan za razliku od prethodnog, Srbima više odgovara, Za Beograd je sumnjiva i bitna novotarija tog plana: široke ovlasti za šefa OESS-ove promatračke misije na Kosovu. U slučaju sukoba između Srba i Albanaca, zadnja riječ treba biti njegova. To se Beogradu čini kao početak ureda poput onog 'visokog predstavnika' u Bosni. Bosna je praktički protektorat međunarodne zajednice. Srbija ne želi takav razvitak. Hill je iz Beograda otputovao u Pariz na sastanak međunarodne kontaktne skupine. Zanimljivo je da je jučer želio odletjeti u Crnu Goru. Crna Gora je uz Srbiju jedina republika Jugoslavije i u saveznom parlamentu proživljava blokadu. Rješenje kosovskog sukoba koje Albancima omogućuje nazočnost u parlamentu, značilo bi da se mora mijenjati jugoslavenski ustav. Crna Gora bi izgubila političku težinu u korist Kosova i Srbije" - drži Boris Kalnoky.