TEL AVIV, 12. prosinca (Hina) - Suci Vrhovnog suda Izraeladonijeli su jednoglasnu presudu prema kojoj je odgađanje vojneobveze studentima židovskih religijskih škola nezakonito.
TEL AVIV, 12. prosinca (Hina) - Suci Vrhovnog suda Izraela
donijeli su jednoglasnu presudu prema kojoj je odgađanje vojne
obveze studentima židovskih religijskih škola nezakonito. #L#
Jedino izraelski parlament Kneset raspolaže pravom oslobađanja
studenata religijskih škola vojne obveze, nadalje se navodi u
presudi. Napominje se i da donošenje odluka s tim u vezi nije u
nadležnosti ministra obrane.
Dosad su studenti vjerskih židovskih škola odlukom ministra
obrane bili oslobađani vojnih obveza, a ta se odluka morala
potvrđivati svake godine tijekom studija. No, s obzirom da taj
studij ne završava za 3 ili 4 godine, već je to škola koja se može
izučavati cijeloga života, takvi studenti su iz godine u
godinu bili oslobađani vojnih obveza. Oslobađanje od vojnih obveza
na taj način moguće je samo za vjerske studente. Muškarci u Izraelu,
inače, služe vojsku tri godine, dok je za žene trajanje vojnoga roka
2 godine. Nakon toga svi mogu biti pozivani u rezervu svake godine,
i to do 45. godine života.
Obvezi odlaska u rezervu podliježu svi svjetovni Židovi bez obzira
nalaze li se usred ispitnih rokova ili imaju druge obveze na svojim
redovnim poslovima. Neodazivanje vojnom pozivu kažnjava se
zatvorom.
Taj nesrazmjer između čestih vojnih obveza koje imaju svjetovni
Židovi i stalnog izbjegavanja vojnih obveza čemu pribjegavaju
vjerski studenti stvorilo je naglašenu netrpeljivost između te
dvije skupine Židova. Svjetovni Židovi nazivaju religijske
studente "parazitima koji ne služe vojsku, ne rade nego cijelog
života izučavaju Toru, ne plaćaju poreze i žive na račun drugih
stanovnika" Zanimljivo je, i donekle apsurdno, da više skupina
ultraortodoksnih Židova, među kojima su i vjerski studenti, uopće
ne priznaju državu Izrael zbog toga što se u Izraelu vjerski zakon
ne smatra službenim državnim zakonom, a radi toga odbijaju plaćati
i porez.
U najnovijoj odluci Vrhovnoga suda kaže se i da država u roku od
jedne godine mora naći zakonsko rješenje za mobilizaciju studenata
vjerskih škola. Suci Vrhovnog suda smatraju da je problem
vjerskih studenata doveo do stvaranja jednog sloja pučanstva koje
se nije u stanju uključiti na tržište rada, a ishod takvog stanja je
njihova ovisnost o državnim i privatnim donacijama.
Predsjednik izraelske vlade Benyamin Netaniyahu, komentirajući
odluku Vrhovnog suda, izjavio je da će osobno potaknuti donošenje
zakona kojim će se iznaći najpovoljnije rješenje za mobilizaciju
vjerskih studenata.
"Želim spriječiti situaciju u kojoj bi pučanstvo bilo podijeljeno i
koja bi mogla dovesti do unutarnjeg rata", kazao je Netaniyahu.
Osim religijskih studenata, vojnoj obvezi, no iz sasvim drugih
razloga, ne podliježu niti izraelski državljani arapske
pripadnosti. Izrael dosad nije bio zainteresiran mobilizirati
izraelske Arape zbog činjenice da se često nalazio u ratovima s
arapskim zemljama i bojazni od 'pete kolone' u vlastitim redovima.
Ovih dana, međutim, ured predsjednika vlade priprema program po
kojemu bi i arapsko stanovništvo Izraela imalo određene obveze.
Program predviđa tzv. nacionalnu službu, što zapravo znači da bi
Arapi s izraelskim državljanstvom umjesto vojne službe mogli
obavljati dobrovoljni rad u bolnicama, javnim kuhinjama i slično. U
prvoj fazi namjera je da se za nacionalnu službu mobiliziraju samo
Arapi dobrovoljci, a tek na osnovu rezultata te probne faze bilo bi
odlučeno hoće li nacionalna služba biti obvezna za sve Arape.
(Hina) bz ii