GS: RAZLIČITE PROCJENE BDP-A ISKRIVLJUJU SLIKU HRVATSKE STVARNOSTI

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) prema indikatorima udjela poreza na dodanu vrijednost ekonomisti smatraju više nego spornom jer iskrivljuje sliku hrvatske stvarnosti. Istodobno, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Borislav Škegro drži tu procjenu i nižom od stvarne. Razlike u procjeni BDP-a Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku kreću se između 25 i 30 posto, pa tako Zavod procjenjuje ovogodišnji BDP višim od 133 milijarde kuna, u Ministarstvu financija vjeruju da će on biti između 170 i 180 milijardi kuna. #L# U prijedlogu proračuna za 1999. godinu Ministarstva financija, vrijednost BDP-a penje se na čak 200 milijardi kuna. Po procjenama nezavisnih stručnjaka on ne može iznositi više od 140 milijardi kuna. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Rusan naglasio je da se u procjeni Zavoda koristi međunarodna metodologija Ujedinjenih naroda i da se o pravoj vrijednosti BDP-a za iduću godinu može govoriti tek u 2000. godini. Podaci Državnog zavoda za statistiku, mišljenja je ministar Škegro, potvrdit će procijenjenu vrijednost BDP-a Ministarstva financija za iduću godinu. Razlog različitih procjena mogao bi biti, smatra Rusan, taj što Državni zavod nema nikakvih egzaktnih podataka o sivoj ekonomiji, čiji se udio u BDP-u procjenjuje na 20 do 25 posto. To bi mogao biti i postotak nastale razlike u procjeni i uzrok potcijenjene procjene Zavoda. Tek će anketa o potrošnji pučanstva, koju Zavod planira za iduću godinu, pokazati pravu sliku stanja. Prema njegovim riječima, procjena Ministarstva financija povećala je rejting Zavodu, koji je dosad "optuživan" da je radio po narudžbi pojedinih ministarstava i Vlade RH. Državni zavod za statistiku polazi od podataka Zavoda za platni promet (ZAP), a Ministarstvo financija od stvarne osnovice na koju se primjenjuje stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV), pojasnio je Škegro. Prema njegovim riječima, prema podacima ZAP-a obrtnici i odvjetnici su siromašni, a u cijeloj Hrvatskoj ima samo osam službeno iznajmljenih stanova. U potrošnji se uvijek registrira utajivanje poreza, kao i područje nelegalne ili sive ekonomije. Naveo je i primjer graditeljstva, u kojem 50 posto zaposlenika nije prijavljeno i primjer podatka Državnog zavoda za statistiku, po kojem je potrošnja kruha od 1990. pala za 11 posto, što smatra netočnim. Škegro drži da nije slučajno što Hrvatska ima po jedinici stope PDV- a bolje ubiranje poreza nego bilo koja država na svijetu, jer se u potrošnji sve vidi. Zbog toga i sive ekonomije udio PDV-a u BDP-u u Hrvatskoj je 17,5 posto, dok je u Njemačkoj samo sedam posto. "Država je Škegrinom procjenom poprimila konture Twiggy, jer je udio javne potrošnje u BDP-u sveden na samo 36 posto, što nas svrstava u krug zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država i Japana", rekao je dr. Božidar Jelčić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta u razgovoru za Hinu o problemu stvarne procjene vrijednosti hrvatskog BDP-a. Prema njegovim riječima, "procjena je napravljena svjesno i namjerno, s ciljem stvaranja dojma o boljem položaju hrvatskog gospodarstva i građana". Lani je, po ocjeni nezavisnih ekonomista, udio javne potrošnje u BDP-u premašio 53 posto, a veći su udio imale samo Švedska i Francuska. Procjenom da će iduće godine BDP dosegnuti 200 milijardi kuna, smanjuju se parametri državnih rashoda, pa je tako, primjerice, Hrvatska s izdvajanjem za obranu, na razini od dva do tri posto BDP-a, u skupini visokorazvijenih zemalja. Državni zavod za statistiku najavio je da će napraviti procjenu bruto proizvoda za iduću godinu u suradnji sa stručnjacima Ekonomskog instituta, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Ministarstva financija, koja bi trebala razriješiti nedoumicu krivih procjena. Ekonomski su stručnjaci, pak, prošloga tjedna na Hrvatskom razvojnom forumu zatražili reviziju prijedloga državnog proračuna za 1999., jer se on, smatraju, temelji na krivim podacima. Jadranka Šević (Hina) js sbo