ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Prijedlog hrvatskog državnog +proračuna za 1999. nelegitiman je, jer se temelji na pogrešnim +procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP), rekao je dr. Mladen Vedriš +na današnjoj raspravi ekonomista o
proračunu, koja je održana u +Hrvatskom razvojnom forumu. Stavove ekonomista taj će forum +uputiti klubovima zastupnika u Hrvatskom državnom Saboru.
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Prijedlog hrvatskog državnog
proračuna za 1999. nelegitiman je, jer se temelji na pogrešnim
procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP), rekao je dr. Mladen Vedriš
na današnjoj raspravi ekonomista o proračunu, koja je održana u
Hrvatskom razvojnom forumu. Stavove ekonomista taj će forum
uputiti klubovima zastupnika u Hrvatskom državnom Saboru.#L#
Po ocjeni ekonomista okupljenih u Hrvatskom razvojnom forumu,
procjena BDP-a Ministarstva financija u 1999. prema indikatorima
udjela poreza na dodanu vrijednost u BDP-u više je nego sporna. Tako
su javni rashodi, kaže dr. Božidar Jelčić, s ovogodišnjim udjelom u
BDP-u od 50 i više posto smanjeni na samo 37 posto u prijedlogu
proračuna za iduću godinu, čime smo ušli u krug zemalja kao što su
Sjedinjene Američke Države i Japan.
Rast rashoda državnog proračuna u razdoblju od 1993. do 1998.
znatno je veći od rasta BDP-a i poreznih prihoda, naglasio je dr.
Srđan Kliska sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Rashodi su 1996. godine porasli za 101,4 posto, 1997. za 154 posto,
a ove godine za 185,1 posto. Javni su rashodi, po procjeni
ekonomista, već u 1996. godini iznosili 53,30 posto BDP-a, a viši su
udio u BDP-u imale samo Švedska, 64,7 posto, i Francuska, 54,5
posto.
"Visoka javna potrošnja istiskuje privatne investicije, koje su u
gospodarstvu ispod razine amortizacije, a u ukupnim investicijama
u zemlji država participira s više od 80 posto", izjavio je Kliska.
Prema njegovim riječima, visoka javna potrošnja povećava potražnju
za novcem i preraspodjelu novčane mase u korist države, a
posljedice su rast kamata i nelikvidnosti te smanjenje štednje.
Kliska ocjenjuje da se visoka javna potrošnja financira u cijelosti
iz poreznih prihoda i to visokom poreznom presijom, posebice
visokom stopom poreza na potrošnju.
Financijski analitičar dr. Guste Santini najavljuje daljnji rast
porezne presije kroz trošarine na automobile i cigarete kako bi se u
idućoj godini kompenzirali planirani, ali neostvarivi prihodi u
predloženom državnom proračunu.
Dr. Dražen Kalogjera smatra da nas takav prijedlog državnog
proračuna vraća u centralistički model državne politike i uprave.
"Država pri tom postaje glavni investitor i poduzetnik, odlučujući
gdje će i kada intervenirati i koga će stimulirati". U takvom je
sustavu, smatra Kalogjera, bolje biti državno poduzeće, navodeći
primjer kutinske Petrokemije, koja se ne želi privatizirati već
ostati pod državnim okriljem.
Državni proračun, po ocjeni voditelja Hrvatskog razvojnog foruma
Mate Crkvenca, nije dovoljno transparentan i nije prilagođen
potrebama rasta i štednje. On raste brže od BDP-a i u zadnjih pet
godina je gotovo utrostručen, nosi u sebi strukturnu napetost, jer
nije jasno kako podmiriti tolike rashode i naplatiti prihode.
Ekonomisti ocjenjuju da bi se privatizacija javnih poduzeća
trebala iskoristiti za povećanje učinkovitosti gospodarskog
sustava i investicija u proizvodnju, a ne za punjenje državnog
proračuna. Ovakav prijedlog proračuna, osim toga, stablilizira
siromaštvo i pokazuje nemoć hrvatske Vlade da se, usprkos najavama
zaokreta politike, suoči s razvojnim problemima.
Hrvatski razvojni forum osnovan je nedavno na inicijativu Razvojno
istraživačkog centra Zagreb, Centra za ekonomska istraživanja i
Centra za ekonomsku i razvojnu politiku Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu, a uz pomoć Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog društva
ekonomista, Akademije za tehničke znanosti Hrvatske i sindikata.
To je nestranački forum asocijacija i institucija, a cilj mu je
osmišljavanje politike razvoja Hrvatske, stvaranje gospodarske
burze ideja i projekata te prenošenje međunarodnih iskustava.
(Hina) js sbo