IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 10. PROSINCA 1998.

Vlada RH: Utvrđene izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju Radi poboljšanja stanja u zdravstvu Vlada je s današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojem bi Zavod za platni promet (ZAP) na zahtjev Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) naplaćivao neuplaćene doprinose obveznika. ZAP bi to činio po postupku prisilne naplate i to prijenosom novca s računa obveznika na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Za prekršaj neplaćanja zdravstvenog doprinosa prvi puta predlaže se izricanje novčane kazne obvezniku, a ako bi to učinio i drugi put, uz novčanu kaznu, predlaže se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti i to na godinu dana. Predložena je i izmjena po kojoj će se Zavodu za zdravstveno osiguranje sredstva za zdravstveno osiguranje osoba starijih od 65 godina i nezaposlenih izravno doznačivati iz državnog proračuna. Sada se ta sredstva doznačuju iz proračuna županija. Ministar zdravstva Željko Reiner kaže da su ta sredstva iznosila od 20 do čak 88 posto županijskih proračuna, što većina njih nije mogla plaćati, te je time HZZO izravno bio zakidan. Ministar Reiner najavio je za slijedeći tjedan i saborsku raspravu o Izvješću o stanju u zdravstvu. Vlada će po posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i po osnovi nezaposlenosti zbrinuti preostalih 304 zaposlenika u istarskom ugljenokopu Tupljak d.d. Labin, koji uskoro prestaje s radom. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara izvijestio je da je u procesu restrukturiranja toga ugljenokopa, što je obavio HEP, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja u prošloj godini već zbrinuo 104 invalida rada. Današnjim vladinim prijedlogom zbrinula bi se preostala 304 zaposlena. S obzirom na mirovinsku reformu, ministar Škara je naglasio da je ovakav način zbrinjavanja zaposlenih, čija poduzeća prestaju s radom, vjerojatno i posljednji. Složivši se s tim, premijer Zlatko Mateša kaže da je zbrinjavanje rudara izuzetak. Riječ je o rudarima za koje je teško naći prekvalifikacije, a uz to Vlada je obećala da će zbrinuti zaposlene iz ugljenokopa Tupljak. Cijene komunalnih usluga previsoke Vlada je na ovoj sjednici prihvatila izvješća o radu Povjerenstva za potporu potrošača, o radu komunalnih poduzeća u vlasništvu gradova te o kretanju cijena komunalnih usluga i naknada. Prihvaćen je i program statističkih istraživanja za iduću godinu. Povjerenstvo za zaštitu potrošača obavilo je svoj posao uspješno, a podaci iz izvješća govore da uvođenje PDV-a nije bitno utjecalo na povećanje cijena iz košarice najosnovnijih proizvoda. Ministar financija Borislav Škegro kazao je da su nakon uvođenja PDV-a cijene porasle, ali da su poslije toga padale. Naglašavajući kako je prije uvođenja PDV-a stvorena "medijska histerija", ocijenio je kako bi cijene pojedinim proizvodima padale još više da "te histerije nije bilo". Škegro drži "da su cijene pojedinim proizvodima previsoke, što nema nikakve veze s PDV-om", te smatra da se Vlada treba ozbiljno pozabaviti tim pitanjem. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac opširno je govorio o poslovanju komunalnih poduzeća i cijenama komunalnih usluga. Većina tih poduzeća u prošloj je godini poslovala negativno, no to ih, kaže Širac, nije spriječilo da svojim direktorima isplaćuju visoke plaće. Mnoga komunalna poduzeća imaju monopol te samostalno određuju cijene koje su uglavnom neopravdano previsoke, smatra Širac. Govoreći o tom problemu, ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec ističe da komunalni troškovi u lukama iznose i 10 posto njihovih prihoda, da su ti troškovi previsoki i odbijaju strane ulagače. Potrebnim smatra utvrditi granice tih cijena i pravila njihova formiranja. S time su suglasni svi ministri, a premijer Zlatko Mateša za siječanjsku saborsku sjednicu najavljuje zakonski prijedlog kojim bi se, uz to, riješilo i pitanje privatizacije komunalnih poduzeća u vlasništvu gradova. Državni zavod za statitstiku Republike Hrvatske dobio je dobre ocjene o svom dosadašnjem radu, a u kojem je najbitnije što je statistiku prilagodio slobodnom tržišnom gospodarstvu. Na prijedloge da bi se Zavod trebao baviti i podacima o sivoj ekonomiji, Škegro je kazao kako to nije u domeni Zavoda, već u nadležnosti drugih institucija, pa i Ministarstva financija koje treba otkrivati one koji, uz ostalo, ne plaćaju poreze. "Ono što poreski obveznici plaćaju u vidu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje mogu objesiti mačku za rep", smatra Škegro. "Po prijavljenim prihodima naši su obrtnici i odvjetnici čista sirotinja koja bi", kako kaže Škegro, "trebala kod ministra Škare na socijalnu skrb". Tom u prilog naveo je kako je po službenim podacima u Hrvatskoj samo osam iznajmljivača stanova, a Mateša je dodao da je u Zagrebu samo jedan i to ministar pravosuđa Milan Ramljak. Poručio je da će iduća godina biti godina pojačane kontrole na svim razinama. Konvenciju OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) o borbi protiv potkupljivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama, nakon što se završi postupak pristupanja, potpisat će ministar vanjskih poslova, odlučila je Vlada. Oko tog pitanja razmimoišli su se ministri Granić i Porges. Porges koji danas nije bio nazočan sjednici uputio je Vladi pismo u kojem ističe da je osobno pokrenuo inicijativu za potpisivanje te konvencije, te da smatra da je treba potpisati ministar gospodarstva. S druge strane, Mate Granić smatra da je potpisivanje, što je i uobičajena praksa u svijetu, u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova. Mateša je odao priznanje Porgesu na obavljenom poslu, no, suglasan je, kao i čitava Vlada, da konvenciju, kada postupak bude završen, potpiše ministar vanjskih poslova.