Vlada RH: Saboru upućeno niz zakonskih prijedloga

Vlada RH: Saboru upućeno niz zakonskih prijedloga Izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, investitorima, koji nemaju obvezu izgradnje javnih skloništa, ukinula bi se obveza plaćanja doprinosa od 1,5 posto. To će pojeftiniti izdavanje građevinskih dozvola i voditi smanjenju troškova izgradnje stanova. Istaknuto je to na današnjoj sjednici hrvatske Vlade koja je u Saboru u drugo čitanje uputila spomenuti zakonski prijedlog. Saboru je upućen, uz ostalo, i prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Svetom Stolicom o gospodarskim pitanjima, te o posredovanju i zastupanju u osiguranju. Izmjene Zakona o unutarnjim poslovima daljnje su rasterećenje troškova izgradnje, kazao je premijer Zlatko Mateša izražavajući nadu kako će to prepoznati i investitori i pojeftiniti izgradnju. No, rasprava se povela oko odredbe po kojoj bi se sredstva za održavanje i opremanje skloništa, uz ostalo, osigurala i sredstvima zajedničke pričuve zgrada. Iako je brisanje te odredbe prihvatilo Ministarstvo unutarnjih poslova, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac podsjetio je da skloništa nisu zajednički dio zgrade i ne služe samo onima koji u njima stanuju, pa se ne mogu ni financirati iz zajedničke pričuve. Skloništa su, dodaje i premijer, objekti javne namjene i nisu vezana uz samu zgradu. Detaljnija razrada sustava civilne zaštite, kao i pitanja vezanih uz skloništa, najavljena je izradom novog prijedlogom zakona o civilnoj zaštiti. U cilju zaštite domaće proizvodnje, Vlada je danas utvrdila količinske carine za uvoz sjemenskog krumpira (1,10 kuna), dok će za cvjetaču i brokule, kelj pupčar i ostalo kupusno jestivo povrće količinska carina iznositi 0,80 kuna po kilogramu. Ukinuta je pak količinska carina na rajčicu (do sada 2,30 kuna po kilogramu). Vlada je prihvatila i Izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije (HGA) za razdoblje od početka godine do kraja rujna. U tom je razdoblju HGA odobrila 579 jamstava u iznosu višem od 95 milijuna kuna, te dodijelila 477 bespovratnih financijskih potpora u iznosu od 2,8 milijuna kuna. Najveći je broj jamstava odobren za Osječko- baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a prednjače poljoprivreda (75 posto) i proizvodnja (11 posto). Po ocjeni ministra gospodarstva Nenada Porgesa, česte primjedbe na rad HGA proizlaze iz nepoznavanja njezine djelatnosti. Stoga Porges i premijer posebno podupiru promidžbu HGA. Akcija promidžbe do sada je održana u 13 županija i pokazuje vidljive rezultate, istaknuo je direktor HGA Zdravko Muraj. Po hitnom postupku Vlada je Saboru na prihvaćanje poslala prijedlog zakona kojim bi se potvrdio Sporazum između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Taj je sporazum potpisan 9. listopada ove godine, a njime se, uz ostalo, uređuju i pitanja povrata imovine Katoličke crkve, oduzete u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Inače, Vlada je, na temelju tog sporazuma, u poračunu za iduću godinu već planirala 190 milijuna kuna za povrat crkvene imovine. U drugo čitanje upućen je zakonski prijedlog o posredovanju i zastupanju u osiguranju, koji, uz ostalo, utvrđuje da se posredovanjem mogu baviti jedino pravne osobe koje su od Direkcije za nadzor društava osiguranja dobile prethodno odobrenje za rad. Uvjet za to je da osnivači, osim uplate temeljnog kapitala (najmanje 200.000 kuna), pruže i druge dokaze da će društvo biti osposobljeno za obavljanje poslova u osiguranju ili reosiguranju. Vlada je dala državna jamstva Privrednoj banci Zagreb po ugovoru za gradnju pet brodova u Brodotrogiru. Jamstva su dana do iznosa 40,8 milijuna američkih dolara, te za inozemno zaduživanje Hrvatske brodogradnje u visini od 10 milijuna dolara. Ta su jamstva, po Porgesovim obašnjenjima, uzrokovana i turbulencijama na brodarskoj i brodograđevnoj sceni i padom cijene za oko 30 posto. Održati potrebnu razinu zaposlenosti u Brodotrogiru važno je zbog gospodarskih, socijalnih i nadasve političkih razloga, kazao je ministar gospodarstva. Zbog potreba daljnjih konzultacija Vlada na otvorenom dijelu sjednice nije raspravila prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju. Izmjene, koje inače odvojeno predlažu Vlada, Županijski dom Sabora, te Vladimir Šeks, kako je najavljeno, Vlada će posebno raspraviti.