NJ 8. XII. TAZ: BOJ ZA SUBVENCIJE U EU

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 8. XII. 1998. Manje eura za novu Europu "Njemačka previše plaća Bruxellesu: u tom se pogledu kancelar Schroeder slaže sa svojim pretodnikom. Stoga njemačka vlada želi promijeniti modalitete plaćanja. Fischerovi dužnosnici u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova izradili su prve prijedloge. Ništa im nije sveto: ni izdvajanja za poljoprivredu, ni strukturna pomoć ni stope poreza na dodanu vrijednost. Europski ministri vanjskih poslova ne nose torbe pod miškom jer bi se inače netko od te gospode na konferenciji ministara vanjskih poslova našao u iskušenju da torbom udari po stolu - kao što je 1984. napravila Margaret Thatcher na sastanku Europskog vijeća u Fontainebleauu. Željezna lady tom je prilikom bijesno tresnula svojom torbicom po stolu i doviknula ministrima: 'I want my money back! I want my money back!' ('Hoću natrag svoj novac!' - op. prev.). Gospođa Thatcher smirila se tek kada su joj okupljeni muškarci obećali rabat pri uplatama za EU. Britanski rabat sije sukob. Ministri vanjskih poslova još se uvijek u Bruxellesu sukobljavaju oko moguće reforme uplata i isplata u Europskoj uniji. Dogovor vjerojatno neće ni postići. Stoga su premijeri članica EU krajem prošlog tjedna morali nastaviti raspravu. No, malo je vjerojatno da će predsjednici država napraviti korak dalje. Pritom valja napomenuti da vrijeme polako istječe. Od prvog siječnja sljedeće godine - kada će njemačka vlada preuzeti predsjedanje Europskim vijećem - glavna zadaća Njemačke bit će priprema za prihvaćanje Agende 2000. Povjerenstvo EU izradilo je taj paket reforma kako bi omogućilo prijam novih članica. Svi sudionici znaju da će EU moći biti proširena tek kad provede unutarnje reforme. Dosje Agende 2000, koji obuhvaća 2000 stranica, podijeljen je na tri međusobno povezana poglavlja: na dosje o reformi proračuna za poljoprivredu, dosje o važnoj strukturnoj reformi i dosje o financijama EU. Posljednji je daleko najvažniji. Premijeri imaju vremena za pronalaženje rješenja do međuvladine konferencije, sazvane 25. ožujka sljedeće godine u Koelnu. Ne postignu li konsenzus, članice EU možda više neće od 1. siječnja dobivati novac iz Bruxellesa. Naime, Europska skupština mora na svojoj posljednjoj sjednici u svibnju 1999. odobriti Agendu 2000. Budući da bi u ljeto trebali biti održani izbori za Europsku skupštinu, skupštinski zastupnici ponovno će se okupiti tek u studenom. 'To će biti prekasno', izjavljuje Elisabeth Schroedter, zastupnica Zelenih u Europskoj skupštini. 'Austrijanci su proteklih mjeseci premalo pregovarali, a Nijemci sada grade otpor kojeg vjerojatno neće moći razgraditi do ožujka', smatra ona. U ministarstvu vanjskih poslova, koje će sljedećih mjeseci voditi pregovore, očekuju 'noć dugih noževa'. Pritom dužnosnici ministra vanjskih poslova Fischera imaju vrlo precizne predodžbe o mogućem smanjenju doprinosa Njemačke u EU. Odjel E, zadužen za europska pitanja, izradio je sedam točaka. Neke od njih bile bi korisne i drugim neto-platišama - Nizozemskoj, Austriji, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Jedna od predloženih mogućnosti jest ograničenje neto-isplata. To bi značilo da doznake pojedine zemlje Bruxellesu ne smiju prekoračiti određeni postotak društvenog brutto proizvoda. Kod izdvajanja za poljoprivredu, dio tereta mogao bi biti premješten s Bruxellesa na članice. Njemačka bi time poboljšala svoju poziciju neto-platiše budući da se u njezinu poljoprivredu ne vraća gotovo nikakav novac iz Bruxellesa. Doduše, tom se prijedlogu striktno protive Španjolska i Portugal, zemlje koje bi u tom slučaju morale same plaćati 25 posto subencija za poljoprivredu. Španjolski premijer Aznar odbija i ukidanje kohezijskog fonda, koji po mišljenju Njemačke uopće nije nužan. Iz te se blagajne financiraju projekti u zapostavljenim regijama kako bi njihov standard bio približen standardu EU. Taj je cilj ostvaren u dostatnoj mjeri, uz iznimku beznadnih slučajeva, tvrde u Bonnu. Isti je cilj slijedio i program, koji je Europu podijelio na sedam različitih područja subvencije, subvencionirajući ceste, zračne luke i područja s tradicionalnim obrtom. Najjače subvencionirano, dakle najslabije razvijeno ciljno područje 1 obuhvaćalo je i istočnu Njemačku. Dosad su istočnonjemačke zemlje dobivale 143 ekija (300 maraka) po glavi stanovnika godišnje. Portugalci koji žive na ciljnom području 1 obdarili su svoju vladu s 265 ekija jer je Portugal siromašnija zemlja. Kako je njemačka vlada pokušala pregovorima ishoditi ukidanje te odredbe i provesti identičnu subvenciju u svim državama, Njemačka bi ubuduće mogla uštedjeti 1 milijardu ekija godišnje. Gotovo 3 milijarde ekija godišnje Bonn bi pak mogao uštediti kad ne bi više morao Bruxellesu doznačivati 1,4 posto poreza na dodanu vrijednost. Tu je još i popust za Britance. Bude li i on ukinut, Nijemci i ostale zemlje uštedjet će na vlastitim uplatama. No, argument protiv takvog poteza bit će aktovka, kojom će Tony Blair tresnuti o stol. Stoga u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova očekuju da će 'rješenje biti mješavina svih prijedloga'. Osim ako premijeri ipak ne nabave torbe", napominje Ulrike Fokken.