GS: HRVATSKA MORA IMATI INDUSTRIJSKU POLITIKU

ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Hrvatska mora oblikovati temelje industrijske i tehnološke politike, kao što se to radi i u najrazvijenijim zemljama koje potpomažu vlastiti industrijski razvoj, jer je učinkovita proizvodnja preduvjet gospodarskog prosperiteta. Rečeno je to na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb, na kojoj su bili nazočni brojni gospodarstvenici, dužnosnici Ministarstva gospodarstva i Ministarstva znanosti i tehnologije te predstavnici razvojno-istraživačkih instituta.#L# Najveći dio sredstava izravne državne pomoći industrijskim granama u 20-tak zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) otpada na brodogradnju i zrakoplovnu industriju, a usmjerena je u pravcu istraživanja, razvoja i tehnološke inovacije, regionalnog razvitka, izvoza i vanjske trgovine, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i brojnih drugih projekata. Primjerice, u 1993. godini izravna pomoć industriji u zemljama OECD-a iznosila je nešto više od 46 milijuna američkih dolara, čime je potpomognuto 1437 razvojnih programa ili otprilike 71 program po pojedinoj zemlji. "Iako su iznijeti podaci stariji, želim prije svega upozoriti na to da većina zapadnoeuropskih zemalja ima razvijenu strategiju razvoja industrije. Ukoliko to rade najrazvijenije zemlje svijeta, onda naša država tome treba posvetiti posebnu pozornost, jer nije istina da gospodarstvo samo od sebe može potpomagati razvoj pojedinih gospodarskih grana", rekao je u svom izlaganju Vjekoslav Tomašić, predsjednik Komore Zagreb. U susjednoj Sloveniji, primjerice, utvrđeno je niz mjera tehnološke politike, počevši od subvencija za razvojna istraživanja tamošnjeg ministarstva znanosti i tehnologije, fiskalnih poticaja, institucionalnih mjera, a svemu tome na ruku idu utvrđeni zakonski okviri. Cilj te politike je povećanje međunarodne konkurentnosti gospodarstva, gospodarski rast, poboljšanje kvalitete života, očuvanje okoliša i sl. Slovensko ministarstvo znanosti i tehnologije tako istraživačkim organizacijama u sklopu svojih subvencija financira do 75 posto troškova projekata uz više korisnika rezultata i do 50 posto troškova projekata namijenjenog komercijalnoj upotrebi. Tvrtkama to ministarstvo financira npr. do 50 posto troškova ako ima više organizacija korisnika te do 25 posto troškova projekta ako se tehnologija razvija za vlastite potrebe. "Hrvatska, grubo rečeno, od svega toga zasad nema ništa", rekao je Tomašić. Stoga se predlaže oblikovanje temelja tehnološke politike kojima bi se osigurala potpora razvitku kadrova u gospodarstvu, istraživačkim institutima i sl. Posebno je naglašena potreba razvoja proizvodnje, industrijskog dizajna, osobito na području robe široke potrošnje, te se nužno mora oblikovati potpora suradnje s brojnim međunarodnim ustanovama. Na današnjem zasjedanju Gospodarskog vijeća Komore Zagreb predložene su i poticajne mjere za razvitak hrvatske knjige. Mjere obuhvaćaju nultu stopu PDV-a na knjigu ili stopu od najviše pet posto, zatim osnivanje fonda za književnu razmjenu, subvencioniranje autorskih honorara, književnih prijevoda na hrvatski, povećanje knjižnog fonda u knjižnicama, razvitak knjižarstva te otvaranje kreditne linije HBOR-a za razvitak nakladničko-tiskarske djelatnosti. Također, iznesen je prijedlog za dodjelu priznanja pojedinim gospodarskim subjektima, među kojima su Frank, Končar-alati, Trgoterm, te inovatorima i institucijama na području izobrazbe kadrova za potrebe gospodarstva. (Hina) dju sbo