ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Iz hrvatskoga državnog proračuna +sljedeće će godine u izgradnju otočne infrastrukture i poticanje +maloga gospodarstva biti uloženo 120 milijuna kuna, dvostruko više +nego što je izdvojeno prošle godine
ili gotovo onoliko koliko se +ulagalo iz proračuna od 1995. do 1997. To je inače samo dio +sredstava koji je proteklih godina utrošen na hrvatskim otocima, +budući da su svoje programe na njima izvodila i druga ministarstva +te velika javna poduzeća.
SUTRA NA VLADI
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Iz hrvatskoga državnog proračuna
sljedeće će godine u izgradnju otočne infrastrukture i poticanje
maloga gospodarstva biti uloženo 120 milijuna kuna, dvostruko više
nego što je izdvojeno prošle godine ili gotovo onoliko koliko se
ulagalo iz proračuna od 1995. do 1997. To je inače samo dio
sredstava koji je proteklih godina utrošen na hrvatskim otocima,
budući da su svoje programe na njima izvodila i druga ministarstva
te velika javna poduzeća.#L#
"Radili smo znatno veći plan. Tražili smo skromnih 200 milijuna
kuna, dobili smo 120 milijuna. No, unatoč tome, to je najveći rast u
proračunskim stavkama", izjavio je u razgovoru za Hinu, uoči
sutrašnje rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o otocima na
hrvatskoj Vladi, ravnatelj Centra za otoke Goran Pavlov.
Polovicu sredstava planiramo utrošiti u infrastrukturne objekte, a
drugu polovicu u programe koji bi podstaknuli otvranje novih radnih
mjesta. Ako bi se tim sredstvima pribrojila ona koja su u
infrastrukturu uložila ili kane uložiti velika javna poduzeća,
ukupan iznos, koji je posljenjih nekoliko godina investiran na
otoke, bio bi znatno veći. Primjerice, Hrvatske vode kane iz
Lozovca na šibenske otoke u sljedeće dvije godine dovesti pitku
vodu, a planira se izgradnja aerodroma na otocima, koje će opremati
Ministarstvo prometa, pomorstva i veza iz svojih sredstava.
Svi otoci u Splitsko-dalmatinskoj županiji dobili su helidrome,
zahvaljujući Ministarstvu zdravstva, ali i županijskom
pročelniku. Centar za otoke podupire program helidroma na svim
otocima jer je to najjeftinija investicija, koja ulijeva dodatnu
sigurnost otočanima u slučaju hitne liječničke intervencije.
Imamo ozbiljne primjedbe na povezanost otoka s kopnom. Bez
svakodnevnih brzih veza s otocima, odvajanja teretnoga od
putničkoga prometa, koji mora biti točan i redovit i poslije
ponoći, sva naša nastojanja neće uroditi plodom, kaže Pavlov.
"Otoci ne smiju poslije ponoći ostati odsječeni od kopna, pa bile
linije i poluprazne", drži ravnatelj Centra za otoke.
Zakon o otocima predložili smo u nakani da očitujemo dugoročnu
orijentaciju hrvatske države prema otocima, da vratimo život i
gospodarski rast. Po Pavlovljevim riječima, programi su kratkoga
daha i donose se samo za određeno vremensko razdoblje, dok Zakon
problem rješava dugotrajno i sustavno. Dva su se Zakona o otocima u
saborskoj proceduru pojavila jer su naš zakon ukrali. "To tvrdim
zbog toga jer su se pojavile iste leksičke grješke. Imali smo dvije
verzije zakona godinu dana prije. Na našem je zakonu radilo pedeset
stručnjaka. Koji su to stručnjaci iz SDP-a radili na Zakonu o
otocima?" pita ravnatelj Centra.
Međunarodnoj konferenciji o razvoju i obnovi Zadarska županija
predložit će izgradnju mosta kopno - otok Pašman. To je jedini
projekt koji će se pojaviti na toj konfereniji, a vezan je uz otoke,
kaže Pavlov, napominjući kako je Centar financirao izradbu idejnog
projekta mosta.
Upitan kako na predstavljanju projekta o povratku iseljenika na
hrvatske otoke, koji je priredilo Ministarstvo povratka i
useljeništva, nije bilo nikoga iz Centra, niti iz Ministarstva
razvitka i obnove, Pavlov je kazao kako je koordinacija zakazala.
"Pozivnicu za predstavljanje projekta dobili smo sa zakašnjenjem.
To bi se ministarstvo trebalo baviti konkretnim pitanjima, pa se ne
bi događalo da se iseljenik-povratnik iz Australije, koji se vratio
na svoju djedovinu na Lastovu i tamo sukobio s činovničkom
strukturom, vrati s troje djece i ženom natrag u Australiju. U tim
situacijama trebalo bi intervenirati to ministarstvo. To se
dogodilo 1996. i sigurno je imalo odjeka među iseljenicima", kaže
Pavlov, dodajući kako je u bivšem režimu provođena tiha strategija
raseljavanja hrvatskih otoka. Na Susku je pedesetih godina
jugomornarica pucala na ljude koji su u trima čamcima bježali u
Italiju. Nakon toga počeo je egzodus s tog otoka.
"Nama je u interesu da otočni čovjek bude zadovoljan", izjavio je
Pavlov, dodavši, kako je glavni cilj zakonskim i ekonomskim mjerama
vratiti na otoke generacije otočana i njihove potomke iz gradova i
svijeta, jer se oni mogu najlakše prilagoditi otočnom načinu života
koji im je u genima. No, prethodno država mora svojim mjerama
osigurati preduvjete za to - izgraditi infrastrukturu, stimulirati
otvaranje radnih mjesta i kvalitetno prometno povezati otoke, kaže
Pavlov.
(Hina)mc mc