NEW YORK TIMES+9. XI. 1998.+Na tragu globalnoga kapitala+"Pet najvećih financijskih središta svijeta? Mnogi će nabrojiti +New York, London, Tokio i Hong Kong. No koliko će ih pogoditi peto? +To su Kajmanski otoci - ili tako, barem, na
svojoj web stranici +tvrdi njihova vlada", piše okružni tužitelj New Yorka Robert M. +Morgenthau.+"Činjenica je da su velike kompanije (uključujući i ulagačke +fondove poput Dugoročnog upravljanja kapitalom) učinile Kajmanske +otoke svojim nominalnim domom. A bankovni regulatori u Sjedinjenim +Državama potvrđuju da bankovni polozi na Otocima sad iznose oko 500 +milijarda dolara, dvostruko više nego prije četiri godine i više od +iznosa položenih u New Yorku. To je oko 14 milijuna dolara po glavi +stanovnika Kajmanskih otoka. Financijska zajednica Kajmanskih +otoka sastoji se od 575 banaka i trustova. Na Kajmanskim otocima +registrirano je više od 20.000 korporacija.+Što tolike kapitaliste vuče u taj daleki kraj? Kao prvo, tajnost. U +Sjedinjenim su Državama tržišta kapitala regulirana zahtjevom za +transparentnošću u financijskim poslovima. Kod Kajmana, naprotiv,
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
9. XI. 1998.
Na tragu globalnoga kapitala
"Pet najvećih financijskih središta svijeta? Mnogi će nabrojiti
New York, London, Tokio i Hong Kong. No koliko će ih pogoditi peto?
To su Kajmanski otoci - ili tako, barem, na svojoj web stranici
tvrdi njihova vlada", piše okružni tužitelj New Yorka Robert M.
Morgenthau.
"Činjenica je da su velike kompanije (uključujući i ulagačke
fondove poput Dugoročnog upravljanja kapitalom) učinile Kajmanske
otoke svojim nominalnim domom. A bankovni regulatori u Sjedinjenim
Državama potvrđuju da bankovni polozi na Otocima sad iznose oko 500
milijarda dolara, dvostruko više nego prije četiri godine i više od
iznosa položenih u New Yorku. To je oko 14 milijuna dolara po glavi
stanovnika Kajmanskih otoka. Financijska zajednica Kajmanskih
otoka sastoji se od 575 banaka i trustova. Na Kajmanskim otocima
registrirano je više od 20.000 korporacija.
Što tolike kapitaliste vuče u taj daleki kraj? Kao prvo, tajnost. U
Sjedinjenim su Državama tržišta kapitala regulirana zahtjevom za
transparentnošću u financijskim poslovima. Kod Kajmana, naprotiv,
nema takve otvorenosti, nikakvih zamornih ograničenja u lovu na
bogatstvo. Što se tiče regulacije, Kajmani pobjeđuju.
Uzmite, primjerice, Dugoročno upravljanje kapitalom, koje se ove
godine spašavalo. Osnovne djelatnosti fonda provode se u
Connecticutu, ali su registrirane na Kajmanskim otocima. Fond je
držao pojedinosti svojih uzajmljivanja i ulaganja u tajnosti - što
je nemoguće ondje gdje se mora voditi računa o znatiželji
regulatora. Rezultati su bili katastrofalni. Nitko nije znao
apsurdni doseg do kojeg su samouvjerene superzvijezde Dugoročnog
upravljanja kapitalom premještale svoju imovinu - sve dok mjehurić
nije puknuo.
Financijska tajnost kajmanskih zakona olakšava prikrivanje
sumnjivog poslovanja. Sad je dobro poznato da je Međunarodna
kreditna i trgovačka banka (Bank of Credit and Commerce
International) čiji je slom 1991. bio najveći bankarski skandal u
povijesti, iskoristila te zakone. Osim pomoći koje daju
kriminalcima, zakoni o tajnosti pridonose nesmotrenim postupcima
bogatih poduzetnika.
No, zapravo, najvećim dijelom 'offshore' kajmanskih banaka ne
upravlja se s Otoka, već iz New Yorka. Iznenađuje da se kajmanska
vlada sama na svom web siteu hvali kako se od 575 banaka i trustova
'sa sjedištem' na Otocima, njih 106 fizički zaista nalazi tamo!
Pribjegavanje tim ustanovama jednostavna je šarada. Što bi se
dogodilo kad bi odlučni američki bankovni inspektor odletio na
Otoke i zatražio uvid u knjige neke od tih ustanova? Bio bi uhićen.
To je zakon.
Postoji još jedno objašnjenje silnog cvjetanja financijskih
ustanova na Kajmanskim otocima. Na Otocima nema poreza na dohodak,
nikakvih poreza na kapitalne dobitke, nema poreza na dodanu
vrijednost, poreza na promet, poreza na nasljedstvo i poreznih
ugovora. Sofisticirani Amerikanci ulažu milijarde u kajmanske
ulagačke posrednike poput Dugoročnog kapitala, koji su pažljivo
strukturirani s ciljem smanjenja poreznih obveza. Građani tamo
ulažu milijarde kako bi njihovi prihodi bili izuzeti iz američkih
poreza.
Hvale je vrijedna odluka ministarstva financija da prouči načine
sprječavanja izbjegavanja poreza putem takvih transakcija.
Skupina sedam industrijskih zemalja izjavila je da bi ulagački
fondovi 'vjerojatno' trebali biti predmet pravila o očitovanju. No
to su tek pokusni koraci.
Može se učiniti više. Kajmanski su otoci ovisni o Britaniji, a
britanska vlada imenuje i guvernera i glavnog tužitelja. To znači
da Britanija može dokrajčiti laissez-faire na Otoku. A budući da,
iz financijske perspektive, otoci ovise o Sjedinjenim Državama,
Washington također može zaustaviti sumnjive offshore običaje -
primjerice, pažljivijim nadzorom zajmodavaca koji posluju s
Kajmanskim otocima.
Kajmanci su samo dio problema. Otok Jersey, britanski Djevičanski
otoci, Cipar, Antigva, Lihtenštajn, Panama, nizozemski Antili,
Bahami, Luksemburg te, naravno, Švicarska sve nude 'offshore'
utočište. Do kad se ne poduzme akcija za uklanjanje tih utočišta,
porezni obveznici i pošteni igrači na financijskim tržištima bit će
u veoma nepoštenom položaju."