US NYT 30. XI. ŽIDOVI-FRANC

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 30. XI. 1998. Francuska se suočava s potraživanjima žrtava holokausta "Više od 50 godina u arhivima je pažljivo čuvana rukom pisana potvrda francuske policije o 51.135 franaka (danas oko 13.000 dolara) i 450 dolara zaplijenjenih od Henrija Israela za njegova dolaska u francuski koncentracijski logor u Drancyju, sjeverno od Pariza, 30. listopada 1943.", piše Craig R. Whitney. "Poznato je gdje je otišao on, kao i 11.000 drugih za koje su napisane slične potvrde - u nacističke logore smrti u Auschwitzu. Tamo je poslano više od 75.000 francuskih Židova. Malo ih se vratilo. No što se dogodilo s novcem? Jesu li Njemačka i Francuska obeštetile žrtve? Jesu li se neke francuske banke čitavo vrijeme koristile tim novcem (ako ga nisu zaplijenili nacisti)? Ako je tako, kakvu bi odštetu trebalo dogovoriti, i tko bi ju trebao dobiti? To su neka od pitanja na koja je Francuska sad spremna odgovoriti, smatra Jacques Fredj, direktor Centra za suvremenu židovsku dokumentaciju i memorijal nepoznatom židovskom mučeniku, gdje su pohranjeni mnogi dokumenti. Nakon 50 godina potiskivanja sjećanja o tomu što je kolaboracionistička Vichyjeva vlada učinila Židovima pod nacističkom okupacijom, francuske se vlasti od 1995. jače trude obeštetiti preživjele i nasljednike žrtava. Vladina povjerenstva čitaju dugo zatvorene dokumente poput onih u Židovskom arhivu, u nekad pretežno židovskom okrugu Maraisa u srcu Pariza. No za francuske Židove, pitanje kako snažnim pritiskom tražiti povrat ili obeštećenje ostaje teško. Francuska je poslije rata učinila puno za povrat ugrabljene imovine, ali je zatim problematične slučajeve pomela pod tepih i uglavnom zaboravila na njih. 'Sa Švicarskom je sve učinjeno krivo', izjavio je Fredj, misleći na švicarsko ogorčenje zbog 2 milijarde dolara koje žrtve holokausta traže od švicarskih banaka radi poslovanja zlatom koje su zaplijenili nacisti. No Švicarci, za razliku od Francuza, prethodno nisu bili suočeni s optužbama o kolaboraciji s Nijemcima, hotimičnoj ili ne. 'Na švicarske je vlasti izvršen politički pritisak prije nego što su stručnjaci obavili potreban posao određivanja vrijednosti i opsega potraživanja', izjavio je Fredj. 'Mnogo je bolje, prije postavljanja bilo kakvih zahtjeva, čekati i vidjeti što će stručnjaci reći.' Nakon rata Francuska je učinila najviše što je mogla da pronađe nasljednike žrtava i vrati imovinu, gotovinu i bankovne račune koje su nacisti i njihovi kolaboratori oteli njima i od 225.000 do 250.000 drugih Židova koji su 1940. živjeli u Francuskoj. No mnogi deportirani Židovi nikad se nisu vratili, a nisu se pojavili ni njihovi nasljednici koji bi tu imovinu tražili. Prema Henriju Hajdenbergu, predsjedniku Vijeća židovskih ustanova u Francuskoj, radi se o 15.000 do 20.000 sefova i računa zaplijenjenih od Židova. Oni su ostali u francuskim bankama. 'Iz banaka je vraćeno oko 70% imovine', izjavio je Hajdenberg. 'No ne znamo što su banke učinile s ostatkom. Moralno je nedopustivo da se novac koji je pripadao žrtvama holokausta ostavi u rukama privatnih ili državnih kompanija.' Jedna skupina preživjelih žrtava koja živi u Sjedinjenim Državama uložila je prošle godine zajedničku tužbu protiv velikih francuskih banaka na saveznom sudu u Brooklynu radi povrata imovine. U ponedjeljak u Washingtonu počinje međunarodna konferencija o imovini iz razdoblja holokausta. Raspravljat će se o muzejima, trgovcima umjetninama i skupljačima umjetničkih djela te opljačkanim umjetninama. Francuski su dužnosnici također postali spremniji razmotriti nove zahtjeve. Prošle je godine vlada osnovala tijelo na čelu s istaknutim bankarom i političarem Jeanom Matteolijem, radi pokušaja popisivanja svih umjetničkih djela, zgrada i bankovnih novčanica nezakonito zaplijenjenih za vrijeme okupacije te zbog donošenja odluke o tome što učiniti s onom imovinom koju nije moguće vratiti vlasnicima. (...) Premijer Lionel Jospin najavio je gotovo 2 milijuna dolara veći proračun za Povjerenstvo iduće godine. On je također izjavio da će vlada stvoriti novo službeno tijelo radi razmatranja pojedinačnih zahtjeva žrtava antisemitskih zakona i njihovih nasljednika. No Hajdenberg, istaknuti odvjetnik, izjavio je da je pravo pitanje što će Francuska učiniti da obešteti djela koja su nepopravljiva. 'Osnovni, temeljni aspekt pitanja povrata jest povijesno znanje i njegovo širenje', izjavio je on. 'To pitanje ne treba zasjeniti zahtjevima za novcem.' S Jospinom u publici, Hajdenberg je u subotu za večerom predložio da francuska vlada osnuje nacionalni meomorijal holokausta. Jospin je obećao da će vlada izdvojiti 8,8 milijuna dolara za proširenje centra u Maraisu, kojeg vodi zaklada na čelu s Ericom de Rothschildom. 'Zaklada za učenje povijesti totalitarnih pokreta pomogla bi osigurati da se nešto poput holokausta više nikad ne dogodi', izjavio je Hajdenberg. (...)'"