RFI-KLEIN O SPORAZUMU O POSEBNIM ODNOSIMA-24-11

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 24. XI. 1998. Razgovor sa Jacquesom Kleinom, zamjenikom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Razgovor je vodila Kika Ćurović. - "Gospodine Klein, možete li nam reći po čemu je važan sporazum o posebnim odnosima koji je u nedjelju u Zagrebu potpisan između Hrvatske i bošnjačko-hrvatske federacije? = Značenje ovog sporazuma je u poruci koja je upućena Hrvatima u BiH - želimo da ostanu u Bosni. Njihova povijest, vjera i jezik bit će zaštićeni. Hrvatsko stanovništvo se u Bosni smanjilo sa 17 posto, prije rata, na nešto manje od 8 posto koliko ih je danas. Sporazum im jamči da će biti zaštićeni i da zadržavaju vezu sa Zagrebom koji će im biti neka vrst zaštitnika, koji će paziti na njih. - Koje je značenje ovoga sporazuma za Bošnjake? = Mislim da je i Bošnjacima u interesu da Hrvati ostanu u Bosni. Iskreni ljdui žele multietničku Bosnu, Bosnu Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako se Hrvatima ne pošalje taj signal, oni će otići iz Bosne, a oni već odlaze. Neki elementi HDZ-a potiću Hrvate na odlazak. Ovaj sporazum im daje prava koja su tražili, jer se osjećaju marginaliziranima u Federaciji. Uz to, sporazum o luci Ploče i o Neumu pruža Bošnjacima mogućnost da gospodarski stanu na noge. Oni dobivaju pristup Jadranskome moru, pristup luci čijih je 70 posto kapaciteta neiskorišteno. Dakle, sporazum je za obje strane vrlo koristan. On predstavlja i neku vrstu mirovnog sporazuma. U Zagrebu, pri njegovu potpisivanju, bilo je nazočno cjelokupno zajedničko predsjedništvo: Izetbegović, Radišić i Jelavić. Tu je bio i predsjednik Federacije Ganić i njegov hrvatski zamjenik, bili su prisutni i glavni ministri hrvatske vlade. Ovaj sporazum označava novi početak. Ne samo da je bilo riječi o sporazumima o posebnim odnosima i o luci Ploče, već se također razgovaralo i o gospodarskim odnosima, utvrđivanju granice i o nekim ekološkim i trgovačkim pitanjima. Zbog svega toga, sastanak koji je u nedjelju održan u Zagrebu, može se nazvati najvažnijim regionalnim sastankom nakon Daytona. - Bošnjačka strana je otezala s prihvaćanjem sporazuma o posebnim odnosima i o luci Ploče. U mjesec dana njegova ratifikacija je bila dva puta odgođena. Izetbegović je čak rekao da se Bošnjaci ograđuju od ovog sporazuma. Kako objašnjavate ovaj stav Sarajeva? = Mislim da su tri stvari odgodile potpisivanje ovoga sporazuma. prva je unutarstranačko suparništvo i početak borbe za Izetbegovićevo nasljeđe. Glavni igrači su stupili u utrku, a među njima je i predsjednik Federacije Ejup Ganić. Drugo, do sada se smatralo da neki Srbi podupiruu Dayton, a drugi ne, da su neki Hrvati za, a drugi protiv njega, ali da ga svi Bošnjaci podupiru. Pokazalo se, međutim, da to nije točno. Ovaj je sporazum pokazao da postoje neki koji nisu za multikulturalnu i multietničku Bosnu. To se sada jasno vidi. Treće, ukoliko sporazum o posebnim odnosima traži transparentnost za jednu stranu, recimo, vezano uz odnose hrvatske vlade s Hrvatima u BiH, isto se traži i od Bošnjaka. Da razjasne veze s nekim svojim prijateljima u inozemstvu, na Bliskom istoku i drugdje. To je izazvalo unutarstranačka trvenja i svađe. Presudio je predsjednik Izetbegović koji je rekao: 'potpisali smo sporazum, dakle on mora biti ratificiran i proveden'. Sporazum je bio i prilika za međunarodnu zajednicu da se upozna s ovom dinamikom u Sarajevu. - Je li početni tekst sporazuma ipak bio promijenjen? = Ne, ne, ništa bitno nismo promijenili u samome sporazumu. Promijenili smo samo tri manje važne upravne točke. Odnosi u Federaciji ovim se sporazumom razjašnjavaju, to smo učinili. Nadalje, sporazum o Pločama nije u suprotnosti s Daytonskim sporazumom, on ga samo pojačava, i na koncu, unijeta je promjena koja se tiče hrvatskog i bosanskog jezika. Jedine promjene koje su učinjene manje su promjene administrativne naravi - njegova bit nije promijenjena. - Koja su jamstva da će u nedjelju potpisani sporazum zaista funkcionirati? Željeznička veza između Sarajeva i Ploča odavno je uspostavljena, ali vlakovi njome rijetko prolaze ili uopće ne prolaze. = Sporazum će funkcionirati zato što će iza njegove provedbe stajati međunarodna zajednica. Bitno je da Bošnjacima treba luka Ploče, koja im osigurava pristup moru i koja će im osigurati, kao što sam već rekao, da gospodarski stanu na noge. Obje strane imaju interes da sporazum funkcionira. Potrebno je istaknuti vašim slušateljima kako je težak posao kojim se bavimo u Bosni. Ovdje pokušavamno ostvariti ono što je učinjeno u srednjoj Europi u posljednjih 8-9 godina. Pokušavamo uspostaviti demokratsku vlast, decentralizaciju, tržišno gospodarstvo, slobodu medija, civilnu kontrolu nad vojskom itd. Sve to radimo nakon užasnog rata i nakon 45-50 godina nedjelotvornost marksističkog gospodarskog sustava. Činjenica da danas ipak imamo jedinstvenu valutu, jednu zastavu, jedinstvene putovnice i automobilske pločice, sve je to već vrlo značajno. Htio bih istaknuti vrijedan doprinos Francuske na uvođenju konvertibilne marke koju je francuska vlada financirala, kao i značenje francuske vojne prisutnosti unutar SFOR-a, čiji su vojnici ključni dio. - Upravo se navršavaju tri godine od kada je potpisan Daytonski sporazum. Nakon posljednjih izbora u Bosni, mnogi govore o krizi postdaytonske Bosne. Što mislite o ovim ocjenama? = Ne slažem se s njima. Izbori nisu imali rezultat koji im neki pripisuju. Jedini veći nazadak je biranje Poplašena. Dodik je čak učvrstio položaj svoje stranke, od dva, došao je do šest zastupnika. U cijeloj Bosni bilježi se uspon umjerenih snaga. U hrvatskom biračkom tijelu pojavljuju se nove snage, kao što je Nova hrvatska inicijativa koja se suprotstavlja HDZ-u. Uz izuzetak koji predstavlja Poplašen, izbori se mogu pozitivno ocijeniti. Kad 85 ili 88 posto stanovnika iziđe na izbore, oni poručuju da im je stalo do drugih načina rješavanja političkih sporova, a ne do nasilja. To je veliki korak prema naprijed. Od kad sam ovdje, a već je prošlo 18 mjeseci, mogu ponoviti što je već napisao jedan dnevnik - ne može se reći 'tri puta hura za Dayton', ali se može reći bar 'dva puta hura'. Stupanj kriminala ovdje je manji nego u mnogim državama svijeta. Uspostavljena je stabilnost, SFOR je napravio nevjerojatan posao, demobilizirao je 300 tisuća osoba, uništio 600 komada teškog naoružanja, vratio u vojarne vojne snage obiju strana. Mislim da je Europska unija, zajedno s SAD-om, zaslužna za ponovno uspostavljenju stabilnost u Bosni i napredak koji je ostvaren". (RFI)