ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Zagrebačka ArTresor naklada u svojoj +biblioteci "Oživljena baština" objelodanila je nakon 57 godina +prvo izdanje "Hrvatskoga pravopisa", autora Franje Cipre, Petra +Guberine i Krune Krstića. To djelo
koje je upravo pretiskano na +osnovi jednoga od četiriju sačuvanih korekturnih otisaka bilo je +nepoznato do prije deset godina, kada je prvi put javno spomenuto. +Autori su Hrvatski pravopis izradili 1941., ali je on uništen u +tiskarskome slogu, jer su tadašnje vlasti donijele Zakonsku +odredbu o hrvatskom jeziku po kojoj se "na hrvatskom jeziku ima +pisati po korienskom, a ne po zvučnom pravopisu". Na osnovi te +odluke u NDH je bio u uporabi korienski Hrvatski pravopis, koji su +izradili Franjo Cipra i A.B. Klaić.
ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Zagrebačka ArTresor naklada u svojoj
biblioteci "Oživljena baština" objelodanila je nakon 57 godina
prvo izdanje "Hrvatskoga pravopisa", autora Franje Cipre, Petra
Guberine i Krune Krstića. To djelo koje je upravo pretiskano na
osnovi jednoga od četiriju sačuvanih korekturnih otisaka bilo je
nepoznato do prije deset godina, kada je prvi put javno spomenuto.
Autori su Hrvatski pravopis izradili 1941., ali je on uništen u
tiskarskome slogu, jer su tadašnje vlasti donijele Zakonsku
odredbu o hrvatskom jeziku po kojoj se "na hrvatskom jeziku ima
pisati po korienskom, a ne po zvučnom pravopisu". Na osnovi te
odluke u NDH je bio u uporabi korienski Hrvatski pravopis, koji su
izradili Franjo Cipra i A.B. Klaić. #L#
Hrvatski pravopis Cipre-Guberine-Krstića, autori su u njegovu
uvodu nazvali "umjerenim fonetskim i umjerenim etimološkim
pravopisom". Taj pravopis najsličniji je Hrvatskome pravopisu
Babića, Finke i Moguša, koji je nakon prvih inozemnih izdanja 1972.
i 1984. u Londonu, prvi put u Hrvatskoj objavljen 1990. i zatim u
dorađenom obliku 1994. Osim što su oba pravopisa fonološko-
morfološka, imali su i sličnu sudbinu. Prvi je uništen u slogu za
vrijeme NDH, ostavši nepoznat široj javnosti više desetljeća, a
drugi je 1971., nakon Karađorđeva, po jugopartijskom diktatu bačen
u stari papir. Spašeno je tek 600 primjeraka s naznakom "samo za
internu upotrebu". Nova je Hrvatska na osnovi jednog uvezenog
primjerka u Londonu tiskala Hrvatski pravopis - "londonac", koji je
postao tajnom osnovom hrvatskoga pravopisanja.
Marko Samardžija, jedan od dvojice ocjenjitelja Hrvatskoga
pravopisa, Cipre-Guberine-Krstića, smatra dobrom odluku ArTresor
naklade da konačno pretisne taj pravopis i učini ga dostupnim
hrvatskoj stručnoj i ostaloj javnosti.
Pravopis u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Još je Ljudevit Gaj 1830.
izradio "Kratku osnovu hrvatsko-slovenskoga pravopisanja", a prvi
naslovljeni Hrvatski pravopis objavio je 1892. u Zagrebu Ivan Broz.
Taj pravopis je kasnije izdavao i prerađivao Dragutin Boranić, a
1939. objavio je Pravopis hrvatskog ili srpskog jezika. Taj
pravopis bio je u uporabi u Hrvatskoj i nakon Drugoga svjetskog
rata. Potisnuo ga je, nakon tzv. Novosadskog dogovora, Pravopis
hrvatskosrpskog-srpskohrvatskog jezika (1960.), koji je ozakonio
rashrvaćivanje hrvatskog jezika.
Godine 1987. Anić-Silić objavili su pravopisni priručnik
hrvatskoga ili srpskog jezika, koji je bio naručio Komitet za
prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SRH, ali on
praktično nikada nije zaživio.
(Hina)mc mc