US LAT 19. XI. GLOBALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE LOS ANGELES TIMES 19. XI. 1998. Ne odustajte od globalizacije "Ranjivost globalnoga gospodarstva je očita. Tu imamo gospodarsku međuovisnost bez međunarodnoga političkog utjecaja, otvorena tržišta bez političke stabilnosti ili pravno-regulatorne infrastrukture, gospodarske tranzicije bez mreža socijalne sigurnosti", piše profesorica harvardske poslovne škole Rosabeth M. Kanter. "Nesigurnosti i krize međunarodnih tržišta pogađaju američke interese. To su dokazali događaji poput azijske krize, koja je na posljetku zarazila američku burzu, ruskih problema s vodstvom i valutom, japanske recesije; no američki vođe ne mogu intervenirati u politiku drugih zemalja ili osigurati ubrzanu izgradnju infrastrukture radi podupiranja slobodnog tržišta. Rusija, Hong Kong i Malezija preokrenule su politiku otvorenog tržišta. Terorizam dolazi iz zemalja koje su najmanje povezane s globalnim gospodarstvom i najviše preziru zapadne vrijednosti. (...) Pa ipak snage gospodarske globalizacije idu dalje: tu su informacijske tehnologije koje prkose granicama; globalna spajanja u medijima, telekomunikacijama, knjigovodstvu, koja omogućavaju daljnju globalizaciju; poslovne strategije koje se sve više oslanjaju na svjetske proizvode i standarde. Zemlje sa zrelim tržištima trebaju potencijal za rast koji nude tržišta u razvoju; oko 30% američkoga gospodarskog rasta od 1993. povezano je s međunarodnom trgovinom. Zemlje u razvoju trebaju međunarodne ulagače i klijente. Najčešće predlagana rješenja uključuju kratkoročne makroekonomske lijekove. Amerika bi zasigurno trebala voditi gospodarsku stabilizaciju pomoću međunarodnih zajmova i paketa pomoći. No globalno gospodarstvo nisu samo financijske ustanove i transakcije; ono uključuje društvene dogovore. Njegovo očuvanje zahtijeva dugoročnu predanost izgradnji ustanova, s privatnim sektorom kao partnerom. Počnimo s tehnologijom i ljudskim talentom koji iza nje stoji. Snaga mozga za globalno je gospodarstvo ono što je nafta za industrijsko. Fizička imovina (posjed, pogon ili oprema) čini samo 37,9% ukupne tržišne vrijednosti američkih tvrtki u proizvodnji i rudarstvu 1991. 'Meka' imovina - imena maraka, odnosi s klijentom, radne vještine, patentirane tehnologije - sad su ključna vrijednost tvrtke. Tajvan, s malim inozemnim dugom, iznimka je u sadašnjim azijskim nevoljama jer je njegovo snažno domaće gospodarstvo povezano s globalnom tehnologijom. (...) Američki sustav visokog obrazovanja magnet je za svjetski talent i može proširiti tu ulogu. Strani studenti vraćaju se svojim zemljama donoseći kulturne i društvene veze, ne samo tehnologiju. (...) Jednom osuđivane kao iskorištavači Trećeg svijeta, američke multinacionalne kompanije mogu postati silom povišenja standarda, upravo kao što je Starbucks postavio radne standarde za plantaže kave, ili Levi Strauss pokušao ukinuti dječji rad u Bangladešu , plaćajući maloljetnim tvorničkim radnicima školu. (...) Osiguravanje američkih međunarodnih gospodarskih interesa također zahtijeva pospremanje vlastitog doma. Tvrdnje o vrlinama slobodnog tržišta manje su vjerodostojne kad je javno obrazovanje u neredu, kad milijuni djece nemaju pristup zdravstvenom osiguranju, a mnoge radničke obitelji ne mogu zaraditi za život. Amerika mora svijetu pokazati da kapitalizam ne mora biti povezan sa zanemarivanjem temeljnih ljudskih potreba. Globalno gospodarstvo još je u razvoju. Sljedeći su izazovi institucijski i društveni, ne samo makroekonomski. Dok MMF radi na kratkoročnim rješenjima, zakonodavci bi se trebali usredotočiti na izgradnju ustanova. Ona je sporija od monetarnih infuzija ili šok terapije, ali je na posljetku temelj napretka, mira i demokracije."