HR-VLADA-SJEDNICA-Bankarstvo +IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 29. LISTOPADA ++Vlada RH: O aktualnim pitanjima i najvišoj mirovini+ Predsjednik Vlade Zlatko Mateša kazao je da najnovije izvješće +Europske komisije odražava politiku
konstante Europske unije prema +Hrvatskoj. Više se radi o refleksiji nekih događaja na Hrvatsku +nego o samoj Hrvatskoj, rekao je premijer. Upozorio je na dvostruke +standarde, ističući kako je i u razgovoru s europskim +predstavnicima pitao zašto Hrvatska mora biti iznad svih standarda +koje nemaju druge europske države. "Odgovor na ta pitanja i teze da +Hrvatska ne treba ponavljati njihove greške, nama ne odgovaraju", +kazao je premijer. Govoreći o dvostrukim standardima, naglasio je +kako je Hrvatska 1995. ispunila sve uvjete za ulazak u Phare +program, a imala je tada, naglasio je Mateša, istu televiziju i isti +izborni zakon. Tu je izjavu premijer Mateša novinarima dao po +završetku otvorenog dijela današnje sjednice Vlade. + Vlada je na sjednici utvrdila četiri zakonska prijedloga - o +najvišoj mirovini, o stažu osiguranja s povećanim trajanjem +(beneficirani radni staž), te o listama tjelesnih oštećenja i +profesionalnih bolesti. Ti bi se zakoni, nakon što ih prihvati +Sabor, trebali početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine +zajedno s novim mirovinskim zakonom.+ Po predloženom zakonu o najvišoj mirovini, svota najviše mirovine
Vlada RH: O aktualnim pitanjima i najvišoj mirovini
Predsjednik Vlade Zlatko Mateša kazao je da najnovije izvješće
Europske komisije odražava politiku konstante Europske unije prema
Hrvatskoj. Više se radi o refleksiji nekih događaja na Hrvatsku
nego o samoj Hrvatskoj, rekao je premijer. Upozorio je na dvostruke
standarde, ističući kako je i u razgovoru s europskim
predstavnicima pitao zašto Hrvatska mora biti iznad svih standarda
koje nemaju druge europske države. "Odgovor na ta pitanja i teze da
Hrvatska ne treba ponavljati njihove greške, nama ne odgovaraju",
kazao je premijer. Govoreći o dvostrukim standardima, naglasio je
kako je Hrvatska 1995. ispunila sve uvjete za ulazak u Phare
program, a imala je tada, naglasio je Mateša, istu televiziju i isti
izborni zakon. Tu je izjavu premijer Mateša novinarima dao po
završetku otvorenog dijela današnje sjednice Vlade.
Vlada je na sjednici utvrdila četiri zakonska prijedloga - o
najvišoj mirovini, o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
(beneficirani radni staž), te o listama tjelesnih oštećenja i
profesionalnih bolesti. Ti bi se zakoni, nakon što ih prihvati
Sabor, trebali početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine
zajedno s novim mirovinskim zakonom.
Po predloženom zakonu o najvišoj mirovini, svota najviše mirovine
određivala bi se prema istoj formuli koja je propisana i Zakonom o
mirovinskom osiguranju, a prema kojoj se svota mirovine računa tako
da se pomnože osobni bodovi s mirovinskim faktorom i s aktualnom
vrijednošću mirovine.
Prema predloženom, svota najviše starosne mirovine za 40 godina
mirovinskog staža bila bi oko 15 posto viša od najviše mirovine koja
se isplaćuje prema dosadašnjim propisima (4.221 kuna) i iznosila bi
5.168 kuna.
Najviša mirovina za 15 godina radnog staža iznosila bi 1.938 kuna; a
za 45 godina staža 5.814 kuna.
Predloženim zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
utvrđuje se 28 određenih industrijskih i drugih grana u kojima
postoje radna mjesta koja utječu na zdravlje osiguranika. To su uz
ostalo radna mjesta u čeličanama, rudnicima, ljevaonicama, a
beneficirani staž predviđa se i za plesače klasičnog baleta,
suvremenog plesa, folklora, operne pjevače soliste, pilote,
ronioce i dr.
Poslodavci će biti dužni plaćati veće doprinose za korisnike
beneficiranog radnog staža.
Ministar obrane Pavao Miljavac upitao je da li se predloženi zakon
odnosi i na pripadnike oružanih snaga, na što je dobio odgovor da će
za Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova ta
pitanja biti riješena posebnim zakonima.
Obrazlažući predloženi zakon o listi tjelesnih oštećenja, ministar
rada i socijalne skrbi Joso Škara kazao je kako se naknada za
tjelesno oštećenje neće moći dobiti za ozljedu koja je nastala
izvan radnog mjesta.
Na ovoj je sjednici Vlada odlučila da se neutrošenih 130 milijuna
austrijskih šilinga, namijenjenih za izgradnju ceste Solin-Klis,
utroše na izgradnju dionice autoceste Rijeka-Zagreb.
Kako je obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar financija
Borislav Škegro za izgradnju ceste Solin-Klis Vlada je s
Raiffeisenbankom iz Beča sklopila ugovor o zajmu u iznosu od 260
milijuna austrijskih šilinga.