ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Predsjednik Odbora za financije i +državni proračun Hrvatskoga državnog Sabora, Đuro Njavro, +predložio je korištenje Internet tehnologije za model "javnih +radova" na primjeru 470 nezaposlenih liječnika
u Rijeci.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Predsjednik Odbora za financije i
državni proračun Hrvatskoga državnog Sabora, Đuro Njavro,
predložio je korištenje Internet tehnologije za model "javnih
radova" na primjeru 470 nezaposlenih liječnika u Rijeci.#L#
Njavro smatra da bi se nezaposleni liječnici, kroz stvaranje
strukovnih timova, i uz relativno mala ulaganja, mogli uposliti na
sustavnom praćenju informacija na Internetu iz područja bio-
medicinske tehnologije. Njavro je ovakav model "javnih radova"
ocijenio primjerenim za nezaposlenost na kraju dvadesetog
stoljeća, jer radna snaga s visokom izobrazbom ima sve veći udjel
među nezaposlenima.
Na danas održanom Okruglom stolu u Zakladi hrvatskoga državnog
zavjeta sudionici su pokušali odgovoriti na pitanje: Što učiniti na
planu zapošljavanja u 1999. godini? Prema podacima Hrvatskoga
zavoda za zapošljavanje krajem 1997. godine evidentirano je
približno 270 tisuća nezaposlenih, a udio nezaposlenih osoba do 29
godina starosti, dosegnuo je koncem lipnja ove godine 44 posto.
Anketa Međunarodne organizacije rada (ILO), koja primjenjuje
drugačija i opsežnija metodološka pravila, govori o 175 tisuća
nezaposlenih u Hrvatskoj.
Njavro smatra da je brži gospodarski rast i razvoj poticaj za novo
zapošljavanje. Nužno je i što brže provođenje privatizacije
velikih javnih poduzeća u državnom vlasništvu, poboljšanje
menagementa, reforma mirovinskog sustava, povećanje domaće
štednje, poticanje konkurencije na domaćem tržištu, otvaranje
prema svijetu, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava i
smanjenje porezne presije.
Direktor splitskog Diokoma, Mladen Ćurković, kao i direktor
Oriolika iz Oriovca, Stjepan Pišonić, drže da je temeljni problem
hrvatskog gospodarstva nenaplaćena realizacija, porast troškova
javnog sektora i prevelika opterećenost proizvoda porezima.
Po podacima iz posljednjeg broja časopisa Bussines Centar Europe,
bruto plaće u tim zemljama kreću se od slovenskih 936 dolara do
bugarskih 109. Hrvatska je u tome rasponu na drugom mjestu sa 644
dolara mjesečne bruto plaće.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), Nadan Vidošević,
drži da je borba za tržište primarni gospodarski zadatak. Vidošević
smatra da se Hrvatska mora agresivnije okrenuti prema balkanskom
tržištu, kao i tržištu istočnih i srednjoeuropskih zemalja, jer je
u prijeratnom razdoblju samo s Makedonijom imala razmjenu od 600
milijuna dolara.
Direktor Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT), Ivica Mudrinić,
upozorio je da bi primarna uloga države trebala biti u smanjivanju
poreza na uloženu dobit u kapitalnim investicijama.
Predstavnik Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, smatra da
je u Nacionalnom programu zapošljavanja najbitnije smanjivanje
poreza na plaću a ne smanjivanje stope PDV-a.
Predsjednik Upravnog odbora Privredne banke Zagreb (PBZ), Božo
Prka, rekao je kako bankama najveći problem predstavlja
upravljenje kreditnim rizicima što su različito raspoređeni po
sektorima.
Predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), Anto Kovačev,
spomenuo je kako je HBOR u posljednjih šest godina, kroz 14
programa, otvorio 8500 radnih mjesta i još šest tisuća indirektno
kroz stimulativne mjere.
Na kraju rasprave, savjetnik Predsjednika Republike za
gospodarstvo, Pero Jurković, zaključio je kako nositelji uloge
zapošljavanja u Hrvatskoj još nisu jasno definirani.
(Hina) daju il