OKRUGLI STOL O PROTUPOŽARNOJ PREVENTIVI, POSEBICE U ŠUMAMA

ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Protupožarna infrastruktura u Hrvatskoj nije dovoljno izgrađena, a zakoni koji sankcioniraju nebrigu o šumama dovoljno se ne primjenjuju. Zaključili su to šumarski i drugi stručnjaci za okruglim stolom "Protupožarna preventiva" Zbora novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva u Hrvatskom šumarskom domu. #L# Za brigu o državnim šumama nadležno je JP "Hrvatske šume", dok se o privatnim šumama brinu njihovi vlasnici. Po riječima Petra Jurjevića, upravitelja ekološke službe u "Hrvatskim šumama", više od polovice požara u Hrvatskoj pojavljuje se upravo u privatnim šumama i na neobrađenom poljoprivrednom zemljištu koje zbog zapuštenosti, nažalost, najviše i stradava. Stoga bi, ističe Jurjević, državne službe trebale riješiti način gospodarenja takvim zapuštenim šumama i poljima. Za okruglim je stolom kao jedno od mogućih rješenja spomenuto čak i oporezivanje zapuštenog i neobrađenog zemljišta. Kako bi se šume što bolje zaštitile od požara, potrebno je raditi na mjerama zaštite, i to od izgradnje šumskih cesta i prosjeka do uspostave promatračke i dojavne službe, kazao je Jurjević. Direktor "Hrvatskih šuma" Ivan Tarnaj upozorio je da se tijekom 1996. i 1997. nije dovoljno izdvajalo za izgradnju protupožarnih prosjeka u šumama istaknuvši kako bez njih pred požarom čovjek "nema šanse". Inače, u izgradnju tih prosjeka od 1992. utrošeno je oko 110 milijuna kuna. Za okruglim stolom čuli su se i podaci o čak 442 požara u ovoj godini u kojima je opožareno više od 31.000 hektara, ponajviše u priobalju. Od prve evidencije požara 1955. samo je 1985. u požaru stradala veća površina. Zabilježeno je da je i tada gorjela Korčula. U čak 69 općina nema dobrovoljnih vatrogasnih društva, rečeno je za okruglim stolom te je predloženo da njihovo osnivanje bude obveza lokalne samouprave. Najavljena je kupnja novog kanadera, uz postojeća tri, te uzimanje u najam dvaju ili triju sličnih zrakoplova. (Hina) bdj dd