prijedlog proračuna vlada dostavila saboru

ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Smanjenje izdataka za ministarstva obrane, unutranjih poslova, financija, a povećanje za obrazovanje, kulturu, znanost, zdravstvo, socijalnu skrb, poljoprivredu, osnovne su karakteristike prijedloga proračuna za iduću godinu, čije prihode i rashode Vlada predlaže u iznosu od 48 milijardi i 450 milijuna kuna. To je 8,64 posto više nego u ovoj godini (44,5 milijardi kuna). Prijedlog proračuna, kojeg je Vlada prihvatila krajem prošlog tjedna, jučer je dostavljen i Hrvatskom državnom saboru. O tom najvažnijem godišnjem dokumentu saborski zastupnici raspravljat će već idući tjedan.#L# I u obrazloženju prijedloga, Vlada najvažnijom karakteristikom proračuna ocjenjuje značajno nominalno smanjenje vojnih izdataka za čak 18,9 posto. Za Ministarstvo obrane u idućoj je godini, naime, namijenjeno nešto više od 6 milijardi kuna (ove godine 7,5 milijardi). No, prvi put zastupnicima se upućuje detaljno razrađen 'vojni proračun', iz kojeg je vidljivo da je samom Ministarstvu namijenjena milijarda kuna, oko 4,3 milijarde namijenjeno je za kopnenu vojsku, za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 503 milijuna, a za Hrvatsku ratnu mornaricu 297 milijuna kuna. Proračun prvi put također iskazuje transfer za susjednu Federaciju BiH. Po toj proračunskoj stavci, temeljem Sporazuma o posebnim odnosima, Hrvatska bi u idućoj godini u Federaciju BiH usmjerila 690 milijuna kuna. Ta se sredstva planiraju u okviru Ministarstva financija, koje prvi put planira i sredstva za naknadu oduzete crkvene imovine (190 milijuna kuna). Ministarstvo financija u idućoj godini raspolagat će sa 9 posto manje sredstava nego ove godine. Ipak je to Ministarstvo s ukupno 10,4 milijarde kuna (ove godine 11,4 milijarde) najveći proračunski korisnik. No, u njegovu okviru sadržan je niz izdataka, u visini od oko 8,6 milijardi kuna, koji se vode kao 'ostali izdaci države' (otplate inozemnih i domaćih kredita i kamata, domaćeg duga, razni transferi i sl.). U Ministarstvu financija posebno su iskazana sredstva za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (853 milijuna kuna). Zamjetno je da se manje sredstava planira za Fond za dugoročno financiranje stanogradnje. Za tzv. Njavrine kredite u 1999. planira se 200 milijuna kuna, što je 100 milijuna manje nego ove godine. Oko 2,7 posto manje sredstava iduće će godine dobiti Ministarstvo unutarnjih poslova. Za MUP je predviđeno 3,3 milijarde kuna, dok je oko 2,6 milijardi namijenjeno Ministarstvu razvitka i obnove i najvećim će se dijelom utrošiti za samu obnovu. Naime, ukupno je obnovi i razvitku namijenjeno oko 9,7 posto manje sredstava, ali je to najvećim dijelom rezultat smanjenja izdataka za prognanike (sa 605 milijuna u ovoj na 300 milijuna u idućoj godini). Za skrb o stradalnicima Domovinskog rata Ministarstvo hrvatskih branitelja u 1999. dobilo bi oko 2,6 milijardi kuna. I u samim obrazloženjima Vlada ističe veliki značaj socijalne komponente proračuna s oko 8,2 milijarde kuna planiranih kao transfer izvanproračunskim fondovima. Najveći dio planiran je u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, koji bi od ukupno 5,3 milijarde kuna (što je 51,9 posto više nego 1998.) prenijelo izvanproračunskim korisnicima oko 4,5 milijardi kuna. Najznačajniji transfer svakako je 1,7 milijardi kuna koje će proračun temeljem "malog mirovinskog zakona" usmjeriti fondu mirovinskog osiguranja. Transferi su značajna stavka i u Ministarstvu zdravstva. Zdravstvu je u idućoj godini namijenjeno 19 posto više sredstava, no od ukupno 1,1 milijardi kuna, za transfere je planirano 550 milijuna kuna. Socijalna komponenta proračuna vidljiva je i u Državnom zavodu za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Od ukupno oko 2,1 milijarde kuna, taj bi zavod najviše sredstava (oko 1,2 milijarde) isplatio za dječji doplatak, dok se više od 800 milijuna planira za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad. Kao što je najavljivala, Vlada je značajan rast proračunskih sredstava predvidjela i za Ministarstvo prosvjete i športa. Od ukupno 4,5 milijardi kuna, ili 21,5 posto više nego ove godine, osnovnom je školstvu namijenjeno 2,9 milijardi, a srednjem oko 1,5 milijardi kuna. I znanost u idućoj godini može računati na 10 posto više sredstava, odnosno ukupno 1,9 milijardi kuna, dok se za kulturu predviđa više od 454 milijuna kuna. Poljoprivreda bi pak trebala dobiti 20 posto više sredstava. Resorno ministarstvo od ukupno 1,6 milijardi kuna, više od polovicu sredstava - 987 milijuna kuna - namjerava usmjeriti u subvencije. Uz ocjenu da je postojanje učinkovitog pravnog sustava jedan od uvjeta za poboljšanje likvidnosti gospodarstva, Vlada je pravosuđu u idućoj godini namijenila nešto više od milijarde kuna, ili 12 posto više nego u ovoj godini. Značajna proračunska sredstva ili oko 5,6 milijardi kuna imat će Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, koje će znatan dio (1,2 milijarde kuna) usmjeriti Hrvatskim željeznicama. S druge strane, Ministarstvu gospodarstva namijenjeno je 505 milijuna kuna, a Ministarstvu vanjskih poslova nešto manje od 350 milijuna. Pažnju javnosti, kao i saborskih zastupnika uvijek zaokupe i sredstava predviđena Uredu predsjednika Republike i Uredu za nacionalnu sigurnost. Ured predsjednika u idućoj godini trebao bi dobiti 28,9 milijuna kuna (u 1998. bilo je 21,5 milijuna), dok bi UNS trebao dobiti oko 82,8 milijuna, ili 7 posto manje nego 1998. Kao što je i najavljivala Vlada je kod najvećeg broja proračunskih korisnika smanjila izdatke za nabavku namještaja, za reprezentaciju, službena putovanja, potrošni materijal i sl. (Hina) bn mć